U Hrvatskoj se trenutačno na prodaju nudi oko 165.000 nekretnina, među kojima je samo u prosincu oglašena prodaja 17.000 nekretnina koje se prodaju prvi put, uglavnom stanova. U godini iza nas zaustavljen je pad cijena starih stanova i počeo je lagani oporavak tržišta, no cijene novogradnje i dalje su u minusu. Porezna je reforma donijela lagani poticaj na tržištu preko smanjenja stope poreza na promet nekretninama s 5 na 4 posto, ali samo za građane koji ne kupuju prvu nekretninu.

Apis priprema rješenje

Obitelji koje se kuće prvi put privremeni su gubitnici jer su ostali bez oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina, no kupe li u drugom dijelu godine nekretninu na kredit, država će im najmanje četiri godine subvencionirati pola rate kredita. S početkom godine došlo je i do zanimljive administrativne promjene. Dosad su građani morali predavati kupoprodajni ugovor Poreznoj upravi neovisno o tome što su im ugovore dostavljali i bilježnici. Tko je zaboravio predati prijavu u roku od 30 dana, plaćao je kaznu.

Prema izmijenjenom zakonu, obveza prijave poreza na promet nekretnina prenesena je s kupca na javne bilježnike i sudove. APIS užurbano priprema informatičku podršku, ali u bilježničkim uredima doznajemo da novi sustav prijavljivanja ovaj tjedan još nije zaživio pa do njegova pokretanja bilježnici upućuju kupce koji potpisuju ugovore u prvim danima 2017. da ih i dalje sami dostave u Poreznu. Na službenim stranicama Porezne uprave nalaze se svi obrasci potrebni za prijavu. Za kupoprodajne ugovore koji nisu zaključeni kod javnih bilježnika kupac je dužan dostaviti prijavu u 30 dana.

Ušli smo u zadnju godinu u kojoj vlasnici nekretnina plaćaju komunalnu naknadu, koja će iduće godine prerasti u porez na nekretnine. Tijekom ove godine, Porezna uprava i lokalne vlasti pripremit će novi model oporezivanja po kojemu će se osim veličine u obzir uzimati i kvaliteta i starost nekretnina, a do ožujka 2018. godine svi će na kućne adrese dobiti nova rješenja o visini porezne obveze. Novi porez na nekretnine trebao bi biti isti ili niži za starije i nekvalitetnije zgrade, a nešto veći za novije te elitne stanove i kuće.

Cijene stanova najviše rastu u Splitu i Zagrebu, u dva najveća grada u Hrvatskoj, Rijeka pokazuje nešto manji oporavak cijena, dok Osijek, gdje se za stanove traži prosječno 945 eura po kvadratu, nastavlja sa stagnacijom, navode istraživači Njuškala na osnovi cijena koje traže prodavatelji. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović vjeruje da će smanjenje porezne stope pozitivno utjecati na promet nekretninama, no ne podupiru ukidanje oslobođenja za kupnju prve nekretnine iako je zamjensko subvencioniranje pola rate kredita za potencijalne kupce mnogo bolja opcija. Ranilović ističe da nitko ne spominje neophodno socijalno stanovanje, a ni trajne poticaje kako bi mlade obitelji mogle planirati život u Hrvatskoj.

Dubrovnik najskuplji

U unutrašnjosti prodaju stanova nije ubrzao ni pad kamata na stambene kredite, koje na akcijama iznose 4-5 posto. Međimurska županija među rijetkim je kontinentalnim županijama koja je u prosincu zabilježila oporavak cijena nekretnina na godišnjoj i mjesečnoj razini, na oko prosječnih 700 eura po četvornome metru.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

U prosincu je na Njuškalu najveća potražnja bila za stanovima u Zagrebu od 70 kvadrata i po cijeni od 700 tisuća kuna. Dubrovnik je i dalje najskuplji grad, a slijede Opatija i Hvar.