Fascinantna zgrada Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe SEECEL na Kajzerici kraj Velesajma, koju su Zagrepčani već nazvali “Metalik-zgrada”, nakon šest godina gradnje konačno je dovršena, no, čini se, i dalje ostaje “ukleta” nekretnina. SEECEL je, naime, lani prestao s radom, a novi korisnik, kojega je Ministarstvo gospodarstva trebalo osnovati do kraja 2019., još uvijek nije niti službeno registiran.

Prije godinu dana, naime, kada je rasplitano klupko odnosa s bivšim graditeljem i ugovaranje radova na dovršetku zgrade s novim izvođačem, tadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je osnivanje Centra za razvoj novih tehnologija i prenamjenu poslovnog kompleksa čiju je izgradnju Hrvatska ispregovarala s glavnim financijerem, Europskom komisijom. Sredstvima EU bilo je pokriveno 85 posto ugovorenih troškova gradnje, koju je još u proljeće 2014. započela Zagrebgradnja, na zemljištu koje je za ovaj projekt darovao Grad Zagreb. U prvoj fazi izgrađenosti do koje je zgrada bila predana Strabagu investirano je bilo ukupno 106 milijuna kuna, dok je angažman austrijskog građevinara lani u kolovozu zaključen ugovorom na 70 milijuna kuna. Završetak radova na objektu koji se prostire na preko 15 tisuća četvornih metara prema ugovoru planiran je za travanj, a kako i prolaznici mogu vidjeti, objekt je završen, postavljene su nazorne kamere, uređen je i eksterijer.

Prema dostupnim neslužbenim informacijama, u rujnu bi kompleks trebao biti konačno pregledan i obavljen postupak ishođenja uporabne dozvole. Što je, međutim, s daljnjim planovima i korištenjem ove impozantne zgrade, pitali smo još prije deset dana u nadležnom ministarstvu, koje je u međuvremenu postalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te dobilo novog ministra Tomislava Ćorića, međutim, služeni odgovor nismo dobili. Činjenica da se u međuvremenu suočavamo s pandemijom virusa COVID-19 ne može biti argument administraciji da još nije pokrenula nikakve početne aktivnosti i registrirala Centar za razvoj novih tehnologija, što je nastavno na prošlogodišnji dogovor s Komisijom, trebalo biti provedeno do kraja 2019. A upravo o načinu ustroja novog Centra i njegovog sustava trebao je biti i planiran nastavak radova na opremanju interijera ovog kompleksa, u kojemu se osim uredskih prostora nalaze i konferencijske dvorane, restoran, kafić, pa čak i hotelski prostor. Prema prošlogodišnjoj najavi, za potpuno stavljanje u funkciju ovog velebnog zdanja potrebno će biti izdvojiti još oko 60 milijuna kuna.

Zgrada na Kajzerici bila je najprije prezentirana kao prvi projekt u Hrvatskoj sufinanciran iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za programsko razdbolje 2014.-2020. u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Lani je, nakon što je iz jedinstvenog centra za edukaciju poduzetnika iz susjednih zemalja Jugoistoka Europe odlučeno da postane svojevrsan one-stop-shop za domaće poduzetnike, s Komisijom ovaj projekt uklopljen u okvire programa Digital Europe Programme, a kako je bilo prezentirano iz Ministarstva gospodarstva, Komisija je predvidjela i financiranje plaća zaposlenicima Centra za razvoj novih tehnologija iz strukturnih fonodva. Centar se prema tadašnjim najavama trebao sastojati iz šest organizacijskih jedinica – centara za inovacijski ekosustav, za digitalnu transformaciju, za razvoj vještina i kompetencija, te za podršku poduzetništvu i Centra za razvoj umjetne inteligencije, kao i Kongresnog centra.

Naglasak na digitalizaciji

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić prilikom zaključenja ugovora sa Strabagom lani je najavio kako će novi kompleks biti mjesto na kojemu će hrvatski poduzetici imati aktivnu podršku za pokretanje posla, za traženje izvora financiranja na nacionalnom i međunarodnom tržištu, ali i stjecanje novih znanja, a posebice će im Centar biti na dispoziciji kao oslonac u razvoju novih digitalnih alata, ključnih za konkurentno poslovanja u današnjem poslovnom svijetu. I ministar Horvat upravo je u svom mandatu isticao i nastojao u prvi plan staviti digitalnu transformaciju i uvođenje umjetne inteligencije u hrvatsko gospodarstvo, naročito za mikro, malo i srednje poduzetništvo. Cilj budućeg Centra, kako je isticao Horvat, treba biti podizanje ukupne digitalne i poduzetničke pismenosti i poduzetnika i cijelog hrvatskog društva. Kroz Centar je planirano i povezivanje poduzetika sa znanošću, sa svim važnijim fakultetskim ustanovama, od elektrotehnike i računarstva do strojarstva.

Čelni ljudi Ministarstva upravo su u svojim nastupima veću važnost u ovom projektu nastojali pridavati sadržaju koji će se u SEECEL-ovoj zgradi organizirati od samog dovršetka zgrade. Tim više začuđuje što se na samom početku zastalo s aktivnostima na pripremi i upotpunjavanju kapaciteta kako bi bili spremni za implementaciju po dovršetku same gradnje. Iz Ministarstva gospodarstva čuje se kako će u rujnu ili listopadu uslijediti daljnji razgovori s Europskom komisijom oko ovog projekta, ali zasad niti u neslužbenoj komunikaciji nitko sa sigurnošću ne može reći je li ideja osnivanja Centra za razvoj novih tehnologija još uvijek “na stolu” ili će se u atraktivnoj novogradnji u Novom Zagrebu realizirati neki drugi sadržaj.

Simbol pripadnosti EU

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Nakon puno peripetija oko ovog velikog poslovnog kompleksa, koji je trebao simbolizirati našu pripadnost Europskoj uniji i povezivanje zemalja iz susjedstva koje još nemaju tu privilegiju, da u Zagrebu njihove poduzetnike pripremamo za poslovanje u europskim standardima, nejasno je hoće li se realizirati i nova funkcija ove zgrade. Zasad Hrvatska nije plaćala penale za proboj rokova na dovršetku zgrade, koji eto traje više od šest godina, a i druga etapa njezinog završetka i stavljanja u funkciju odvija se u dogovoru s Komisijom, te slijedi nastavak razgovora.

Ne realizira li se ideja Centra za razvoj novih tehnologija koju je promovirao u svom mandatu u Ministarstvu gospodarstva, ministar Darko Horvat imat će, pak, priliku baviti se ovom zgradom u svom novom resoru graditeljstva i državne imovine, ovaj put spašavati od njezina pretvaranja u mrtvi kapital.