Tržište stambenih nekretnina u eurozoni brzo se oporavilo od pritiska inflacije, skupe energije i visokih kamatnih stopa, ali visoke cijene stambenih kvadrata ograničile su pristupačnost stambenih kvadrata, upozorila je Europska središnja banka (ECB).

Podaci za treće tromjesečje 2024. godine navode na zaključak da su cijene već dosegnule visoku razinu iz ljeta 2022. godine, ističu u ECB-u, zaključivši da je “njihov oporavak bio puno brži nego u razdoblju nakon globalne financijske i dužničke krize” u eurozoni.

Tokom godinu i pol dana cijene su bile pale za tri posto, kada se uzme u obzir najniža i najviša točka u ciklusu, a u dvogodišnjem kriznom razdoblju bile su se smanjile za gotovo pet posto, napominju. Pad cijena bio je ujedno koncentriran na manji broj zemalja, samo 12 od njih 20 obuhvaćenih istraživanjem, a glavni uteg bila je Njemačka, koja je tu ulogu ‘preotela’ zemljama na periferiji eurozone, konstatira ECB u Ekonomskom biltenu.

Relativno blagi pad cijena poštedio je budžete kućanstava i bilance banaka, ali njihova je razina i dalje visoka, što je negativno utjecalo na pristupačnost stanovanja i u uvjetima “manje stroge” monetarne politike. Cijene nekretnina mogle bi rasti i u idućim tromjesečjima, s obzirom na kombinaciju ograničene ponude i kontinuirano solidne potražnje, prognoziraju u ECB-u, napominjući da takav trend možda nije dobar za gospodarstvo u cjelini..

U lipnju prošle godine banka je počela snižavati ključne kamatne stope, ocijenivši da su stvoreni “primjereni uvjeti” za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije. Od srpnja 2022. do rujna 2023. bili su ih podigli su za 4,5 postotnih bodova.