Cijene nekretnina u pet godina porasle 40 posto, što će biti kad ‘isteknu’ subvencije?

Autor: Poslovni.hr , 23. prosinac 2021. u 10:12
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Obilje likvidnosti, pad kamata, državne subvencije i rast troškova gradnje potiču rast cijena. Damir Novotny ističe da je pogrešno ljude APN-om poticati da kupuju nekretnine po cijenama koje si bez subvencije ne bi mogli priuštiti, jer kad prođe ‘medeni mjesec’ dođu problemi naplate…

Cijene stambenih nekretnina nastavile su snažno rasti i u 2021., premda po nešto nižim stopama, pa je ukupan porast cijena u pet godina dosegnuo 40 posto, što je mnogo snažnije od rasta dohodaka, a što dodatno pogoršava već ionako slabu priuštivost nekretnina – zaključak je ovotjedne, 17. po redu, sjednice Vijeća za financijsku stabilnost, međuinstitucionalnog tijela koje oblikuje makrobonitetnu politiku RH, a na kojoj se raspravljalo o srednjoročnim rizicima na tržištu stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Sjednica je održana pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, uz sudjelovanje predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana (Hanfa), pomoćnika ministra financija Hrvoja Radovanića i drugih. Vijeće, piše Novi list, ističe da porast cijena nekretnina potiču obilje likvidnosti na financijskim tržištima i pad kamatnih stopa koje dosežu povijesno najniže razine, kao i potražnja nerezidenata.

“Stambeno kreditiranje i rast cijena podupire i državni program subvencioniranja stambenih kredita. Na rast cijena djeluju i čimbenici na strani ponude, kao što je porast troškova gradnje”, stoji u priopćenju sa sjednice, te se navodi da su članovi Vijeća raspravljali o različitim vrstama ekonomskih politika kojima se može utjecati na smanjenje ranjivosti i rizika povezanih s tržištem stambenih nekretnina, no ne navodi se kakve bi to točno politike bile.

Ekonomski analitičar Damir Novotny osvrnuo se na rizike koje donosi buduće razdoblje.

“Ono što do sad znamo, iako se o tome još ne govori, jest da kreditima koji su poticani od strane države, raste ‘default’, odnosno kvari im se naplata. Nije stvar u kamatama, nego u glavnici, jer kad prođe ovaj period ‘medenog mjeseca’ (pet, šest godina subvencije, op.a.), ljudi dolaze u probleme vraćanja glavnice. Nije to zasad ništa dramatično, ali se događa. Radi se o tome da su cijene tako kupljenih nekretnina nekima od tih kupaca, s obzirom na njihov dohodak, zapravo bile nepriuštive, i onda ih je Vlada ‘utjerala’ u taj program, što je valjda jedinstvena naša politika, da potičemo potražnju. Svi veći gradovi, Berlin, München, Beč i drugi, nastoje utjecati na ponudu subvencioniranjem najamnina, da ljudima stambeni prostor učine dostupnijim, a na taj način i utječu na pad cijena. Evo, recimo, Berlin je otkupio od privatne kompanije 30 do 40 tisuća stanova pa će ih na svoj teret, iz gradskih prihoda, jeftinije iznajmljivati, sufinancirati najamnine, kako bi smirio potražnju. Ovo kod nas, da ih se potiče da kupuju, i to još na ovako visokoj razini cijena, pogrešan je smjer.

Možemo očekivati još ‘defaulta’, rast nenaplativosti tih kredita, te moguće dodatne probleme”, smatra Novotny. 

Komentirajte prvi

New Report

Close