Početkom pandemije prošle godine svi smo očekivali, i bilo je logično, da će doći do pada prodaje nekretnina, sloma tržišta, pada cijena, no dogodilo se upravo suprotno – rast prodaje, i to popriličan, i rast cijena, rekao je Branko Papeš, direktor i vlasnik agencije Dogma nekretnine za Novi list.

Otpornost na krizu

Hrvatska regija u kojoj su gotovo svaku drugu nekretninu kupili stranci

tržište nekretnina

I dalje ogromna razlika u cijenama stanova u Hrvatskoj: Evo gdje je kvadrat najjeftiniji

Zbog pandemije došlo je i do inflacije, istiskalo se na milijarde eura, inflacija je od 2 do 3 posto godišnje, što znači da novac gubi vrijednost i najjednostavniji način za obraniti vrijednost novca je ulaganje u nekretnine, rentanje, gdje je povrat 3, 5, čak i 7 posto godišnje. I na kraju, za svake krize ljudi najviše traže sigurnost, a kupnja nekretnina definira se kao sigurno ulaganje.

Uslijed toga, otvorile su se i nove tržišne niše. Kupci žele živjeti u ljepšim nekretninama, traže drugačije nekretnine. Do unazad godinu dana nitko nije htio živjeti u prizemlju, etaže kuće nisu bile toliko poželjne, a danas ljudi traže upravo to, prizemlje, izlaz na okućnicu, dvorište itd.

skok cijena

Iako se očekivalo suprotno, tržište nekretnina doživjelo najveći procvat u zadnjih 20 godina

Kuće u prredgrađu su postale poželjne, opisao je Papeš, istaknuvši da je ono što ih je najviše iznenadilo i što apsolutno nisu mogli očekivati – hrvatska dijaspora.

– Ono što politika nije uspjela deset i više godina – uspjela je pandemija.

Dakle, to je jedna tržišna niša koja je doslovno eksplodirala. U posljednjih godinu dana imamo deset puta više upita i realizacija naših ljudi izvana koji kupuju nekretninu, a Rijeka i Istra su prepoznate kao mjesto na koje se žele vratiti i u kojem žele živjeti.

Razlog je otvorenost, blizina, pristupačnost ljudi. Osim dijaspore, sve više stranaca kupuje nekretnine ovdje, i to ne samo u Opatiji, Krku, Crikvenici itd. nego je i u Rijeci sve više stranaca koji ulažu. Njima su naše cijene vrlo pristupačne i prepoznali su tu tržišnu nišu.

Za vrijeme pandemije nam se pojavio i totalno novi način prodaje nekretnina: u posljednjih godinu dana 50-ak nekretnina smo prodali online, i to onih koje koštaju 50 do 70 tisuća eura, ali i preko 500.000 eura, što je prije pandemije bilo nezamislivo.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

– Stanove su tu kupili Hrvati iz Kine, Washingtona, New Yorka, Floride, Stockholma, Osla, Amsterdama, Beča, itd. No nisu to samo Hrvati, nego je jako puno ljudi, a ja ću ih nazvati našim ljudima, s područja bivše Jugoslavije, koji planiraju uložiti novac, planiraju se vratiti živjeti ili u penziju, i odlučili su se za Rijeku i Istru zbog otvorenosti itd.

– I euro će sigurno dignuti cijene, nažalost ne samo nekretnina nego svega, za nekoliko posto, predviđa Papeš. Na pitanje o Zagrebu, odnosno o tome je li potres utjecao na tržište, kaže da se tržište u Zagrebu podijelilo na stare nekretnine i one izgrađene nakon 1968., s tim da je, kaže, ‘eksplodiralo’ tržište novogradnji.

– Postoje tvrtke koje su prije potresa imale 300-400 neprodanih stanova, a danas više nijedan. Cijena novogradnji je skočila u nebo. U Zagrebu se nekretnine prodaju i po 6, 7, 8 tisuća eura po metru kvadratnom. U Rijeci je pak ‘kvadrat’ od 1.700 do 2.000 eura, kazao je Papeš za Novi list.