Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina (ICSN), u sva su prva tri tromjesečja 2015. godine padale na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je novi indeks razvio u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB).

Prema ICSN-u, cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2015. bile su u prosjeku niže za 1,84 posto, u drugom 4,52, a u trećem tromjesečju 2015. za 3,05 posto u odnosu na ista razdoblja prethodne godine.

U prvom su tromjesečju 2015. u odnosu na prethodno tromjesečje te cijene bile niže za 1,07 posto, drugom u odnosu na prethodno niže su za 1,90 posto, dok su u trećem tromjesečju 2015. u prosjeku više za 0,74 posto. 

Cijene novih stambenih objekata u prva dva tromjesečja 2015. u odnosu na prethodno tromjesečje u prosjeku su pale – u prvom tromjesečju 2015. za 5,61 posto, a u drugom za 2,19 posto, dok su u trećem tromjesečju 2015. u prosjeku porasle za 2,35 posto. 

U odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, u sva tri tromjesečja 2015. pale su i prosječne cijene novih stambenih objekata – u prvom tromjesečju za 4,19, drugom 7,08 i u trećem 6,36 posto.

U odnosu na prethodno tromjesečje, postojeći stambeni objekti bilježe u prosjeku rast cijena u prvome (za 1,05 posto) i u trećem tromjesečju (0,04 posto) dok su u drugom tromjesečju 2015. cijene u prosjeku pale za 1,77 posto. U odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, cijene postojećih stambenih nekretnina u sva su tri tromjesečja 2015. u prosjeku pale i to u prvom za 0,83, drugom 3,40, a trećem za 1,49 posto.

Promatrano u odnosu na prethodno tromjesečje, Grad Zagreb i Jadran bilježe u prosjeku pad cijena u prvome (Zagreb za 0,53, Jadran za 1,76 posto) i drugome (Zagreb 1,76 i Jadran 2,50 posto) tromjesečju, dok u trećem bilježe u prosjeku porast cijena (Grad Zagreb za 0,08, a Jadran 1,56 posto).  Istodobno, ostali dio Hrvatske bilježi u prosjeku porast cijena u prvome (za 0,77) i drugom (za 0,30 posto) tromjesečju, a u trećem u prosjeku pad cijena za 1,35 posto. Cijene stambenih objekata za Grad Zagreb, Jadran i ostali dio Hrvatske na godišnjoj razini u prosjeku bilježe pad cijena u sva tri tromjesečja 2015.

 ICSN mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu. Obuhvaća sve podatke o transakcijama nekretnina (kuća i stanova/apartmana) na području Republike Hrvatske, prikupljene na temelju Prijave poreza na promet nekretnina u Poreznoj upravi.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Hrvatska narodna banka i DZS priopćili su u povodu prve objave ICSN-a kako je on razvijen u suradnji HNB-a i DZS-a te će se objavljivati kvartalno, na web stranicama DZS-a, a u bazi podataka Eurostata zamijenit će hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN-a) koji je do sada reprezentirao kretanje cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Zaključno s drugim tromjesečjem 2015. Hrvatska narodna banka prestaje s konstrukcijom i objavom HICN.

Dok se HICN temeljio na kretanje ostvarenih cijena iz uzorka transakcija koje prikuplja Burza nekretnina, ICSN se temelji na značajno opširnijoj i obuhvatnijoj bazi podataka koja obuhvaća transakcije u trgovanju nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske i registrirane temeljem Prijave prometa nekretnina pri Poreznoj upravi Ministarstva financija. Dobra svojstva baze podataka na kojoj se temelji izračun ICSN-a, u prvom redu njen obuhvat i opširnost, omogućavaju konstrukciju indeksa koji vjerodostojnije odražava dinamiku ostvarenih cijena nekretnina u Hrvatskoj od HICN-a, smatra HNB.

Eurostat: Hrvatska među četiri zemlje EU-a s padom cijena nekretnina

Prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda, Hrvatska je u trećem kvartalu 2015. godine bila među četiri zemlje Europske unije (EU) koje su zabilježile pad cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini. Daleko najveći pad cijena zabilježila je Latvija, za 7,6 posto, a slijede Italija i Francuska, treće i drugo najveće gospodarstvo eurozone, s padom cijena od 2,3 posto, odnosno 1,2 posto.

Najviše su pak među zemljama EU prema raspoloživim podacima Eurostata na godišnjoj razini poskočile cijene stambenih nekretnina u Švedskoj, za 13,7 posto. Slijede Austrija, s rastom cijena od 9,3 posto, te Irska i Danska, gdje su one porasle za 8,9 odnosno 7,2 posto.  U EU u cjelini cijene stambenih nekretnina porasle su na godišnjoj razini 3,1 posto, pokazuju provizorni izračuni europskog statističkog ureda. U prethodnom su tromjesečju uvećane 2,7 posto.

 Eurozona je također u trećem tromjesečju zabilježila rast cijena stambenih nekretnina, za 2,3 posto na godišnjoj razini. U prethodnom su tromjesečju uvećane 1,6 posto. 
 U usporedbi s drugim kvartalom 2015. godine, rast cijena usporio je u EU na 1,3 posto. U prethodnom su tromjesečju porasle 1,7 posto. Usporen je i u eurozoni, s 1,8 na 1,0 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Među zemljama članicama čijim je podacima EUROSTAT raspolagao najizrazitiji rast cijena u trećem je kvartalu, prema prethodna tri mjeseca, zabilježen na Malti i u Irskoj, za 6,2 odnosno 4,5 posto. Nasuprot njima, najizrazitiji pad cijena u odnosu na prethodna tri mjeseca imale su zemlje u hrvatskom okruženju, Mađarska i Slovenija, za 5,9 odnosno 3,5 posto.