Tridesetak tvrtki iz raznih djelatnosti krenulo je u potjeru za radnom snagom na prvom Regionalnom sajmu zapošljavanja mladih u ožujku u Skoplju. Oko 150 nezaposlenih mladih, od 18 do 29 godina, došlo je opipati tržište rada u Makedoniji.

1000 puta više od ovih, mladih i radno sposobnih, u zadnjih 20 godina otišlo je na tržište rada izvan Makedonije. Ovoj negativnoj statistici pridododaju se i brojke iz Popisa 2021: Od 2002 do 2021 radno sposobno stanovništvo smanjeno je za 12,4%, odnosno u 20 godina emigriralo je 150.000 mladih do 29 godina.

Stručnjaci kažu da je to, unatoč nedostatku kvalificiranog kadra i potražnji za većim plaćama, jedan od razloga zašto se ne popuni oko 8.000 slobodnih radnih mjesta koje Agencija za zapošljavanje objavljuje mjesečno.

Negativu je pokazalo i istraživanje Westminster Foundation u veljači – 58% mladih želi da ode iz Makedonije, a 64,8% nije zadovoljno svojim mjestom u zemlji.

Prema podacima Agencije za zapošljavanje, najviše slobodnih mjesta ima u prerađivačkoj industriji (oko 1700), u trgovini (oko 1400), u hotelijerstvu i ugostiteljstvu (oko 900) te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (oko 950). Higijeničari, prodavači, opći radnici i konobari su najtraženiji.

No, ovo je samo slika iz Agencije, gdje se nezapošljeni ne moraju prijaviti. Realno, na tržištu rada se traži i IT kadar. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u ožujku 2022 bila je oko 500 eura, a minimalna nešto manja od 300 eura.

Najnoviji primjer da postoje kompanije u kojima nema tko raditi rekao je potpredsjednik Vlade Fatmir Bitiqi, koji je govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan rekao da jedna investicija u Strugu nudi 900 radnih mesta u automobilskom sektoru i planira se da 250 radnika dođu iz Albanije, jer u Makedoniji ne mogu naći toliko radnika.

Fokus na rast BDP-a
Stručnjaci kažu da se mora promijeniti gospodarska politika. Zoran Ivanovski, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta za turizam i menadžment u Skoplju, kaže da je veliki nesrazmjer između potreba poslodavaca i onoga što im pruža obrazovni sustav.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

”Unatoč reformama u obrazovanju, obrazovni sustav ne isporučuje kadrove koji zadovoljavaju potrebe poslodavaca. Mislim da iz deklarativnog nastojanja ono što je predviđeno zakonom treba realno preslikati na terenu”, kaže profesor.

Ponuda posla, kaže on, ne odgovara realnom ekonomskom ambijentu. ”Diplomci očekuju adekvatne uvjete rada – plaće, nagrade, napredovanje u karijeri i usavršavanje. Ako poslovni sektor želi iskorak, trebao bi slijediti uspješne priče u našoj zemlji, ko one u IT tvrtkama”, kaže Ivanovski za Poslovni dnevnik.

Gospodarstvenici su već dugo zabrinuti zbog odljeva radne snage, ali kako kaže Drilon Iseini iz Gospodarske komore sjeverozapadne Makedonije, biznis će naći rešenje. ”Vlada ne poduzima konkretne mjere, pa su neke tvrtke počelo zapošljavati radnike iz dalekih azijskih zemalja. Tvrtke će se usredotočiti na očuvanje tržišnih pozicija, ali to ne znači da neće tražiti alternative za praznine nastale masovnim otseljenjem”.

Smatra da je greška napravljena u prvoj dekadi milenijuma jer se davalo veliku važnost “državnom” zapošljavanju. Kaže da se to radilo iz političkih razloga, a posljedica je instaliranje mentaliteta da se mladi nakon školovanja trebaju zaposliti u javnoj i državnoj administraciji. I on upire prstom u obrazovni sustav i nedostatak stručnog kadra.

”Obrazovni sustav nije riješio problem proizvodnje adekvatnih kadrova za naše tržište. Razlog je slaba suradnja institucija, posebice vlade s poslovnom zajednicom. Nemogućnost smanjenja jaza neadekvatne radne snage jednako je velik problem kao i energetska kriza i uvezena inflacija”, kaže Iseni. Popis stanovništva 2021. je pokazao da 80% nezaposlenih ima srednje i osnovno obrazovanje.

Ima li nade?
I istraživanje Svjetske banke za 2020 napominje da “obuka u obrazovnom sustavu ne zadovoljava potrebe tvrtki, a učenici nemaju odgovarajuće praktične vještine prema stečenom stupnju”. Polaže se nada u srednjem strukovnom obrazovanju (dualno obrazovanje) koje bi trebalo proizvesti strukovne profile za tržište rada.

”Očekujem da se veći broj tvrtki uključi u dualno obrazovanje i da u realnim proizvodnim uvjetima obavljaju praktičan rad učenika”, rekao je ministar obrazovanja i znanosti Jeton Shaqiri.

U istraživanju u okviru socijalnog dijaloga o interesu tvrtki za stručnog osposobljavanja srednjoškolaca, 90% od 400 ispitanih tvrtki izrazilo je želju za prihvatom učenika koji će učiti kroz rad. Socijalni dijalog je prošle godine rezultirao otvaranjem 97 novih dualnih klasova u zemlji, u kojima je školovanje nastavilo 1400 učenika, a do tada bilo 11.

Za usmjerenost na dualno obrazovanje, država uvodi stipendije od oko 57 eura. No koliko će brzo ići uspostava ove reforme i kakve će rezultate pokazati na terenu, ostaje za vidjeti.