Cijene stanova u Sjevernoj Makedoniji u aktualnoj krizi rastu kao nikada do sada, ali to ne sprečava građevinske tvrtke da grade, a ni građane da kupuju. Građevinarima je izdan rekordni broj građevinskih dozvola, niču nove zgrade i traži se još stanova, iako, primjerice, u Skoplju cijena kvadrata novog stana dostiže cijenu i do 1800 eura.

Statistike i stručnjaci kažu kako, gledajući broj stanovnika, ima dovoljno stanova. Ipak, i dalje gradi, a prošlogodišnji popis stanovništva pokazao je da je 307.187 (36,6%) stanova prazno – neki zbog iseljavanja, a neki zbog toga što su kupljeni samo kao ulaganje, a neki zato jer su starijeg datuma izgradnje. Međutim, i stari stanovi prate trend – sve su skuplji i sve traženiji.

Još 12 milijuna eura kredita
Prosječna isplaćena neto plaća u Sjevernoj Makedoniji iznosi oko 500 eura, minimalac je nedavno povišen na gotovo 300 eura. Prema Državnom zavodu za statistiku, u prvom tromjesečju 2022. broj radno aktivnog stanovništva iznosio je 811.197 osoba, od kojih je 119.699 nezaposlenih.

Rast cijena i povećana prodaja prouzročili su lani 220 milijuna eura veći promet nekretninama, navodi se u izvješću Agencije za katastar za 2021. godinu. Prošle godine ukupna vrijednost upisanih prodaja kod javnih bilježnika iznosila je 914 milijuna, znatno više od 693 milijuna eura iz 2020. godine.

Povećala se i prodaja – lani je registrirano 24.229 transakcija nekretninama, što je 5474 više no u prvoj pandemijskoj godini. Prema podacima središnje banke, u prvom tromjesečju 2022., stanovi su skuplji za 12,4% na godišnjoj, a za 2,9% na tromjesečnoj razini.

Rastu i troškovi gradnje, no to nije bila prepreka da se prošle godine izda rekordni broj građevinskih dozvola, njih 4069, dvostruko više nego godinu prije. Najviše se gradilo u regiji Skoplja i Bitolja, a od ukupnog broja dozvola, 2440 odnose se na visokogradnje.

“Pandemija je u građevinskom sektoru izazvala drastičan rast cijena sirovina na svjetskim burzama, što je dovelo do poskupljenja građevinskih proizvoda. Cijene nekih osnovnih materijala porasle su za 100 posto, a poskupljenje u prosjeku iznosi oko 40 posto. Problem je što nema predvidljivosti jer su burze koje određuju cijene vrlo nestabilne”, kažu u Građevinskoj komori iz Zajednice gospodarskih komora.

Prema posljednjim podacima Narodne banke, samo u veljači, makedonski građani su se kod domaćih banaka zadužili za novih 12 milijuna eura za kupnju stanova ili kuća. U veljači je godišnji rast stambenog kreditiranja iznosio 15,5%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U agencijama za nekretnine kažu da poskupljenje u Skoplju povlači povećanje cijena i u drugim gradovima, pa se, primjerice, u Bitolju za četvorni metar novoga stana traži 1000, a staroga do 700 eura.

“Poskupljenje stanova je samo djelomično opravdano. Povećanje u prosjeku do 25% opravdano je povećanjem troškova izgradnje. Ali, primjerice u dijelovima Skoplja, cijene su narasle sa 1200 na 1800 eura”, kaže Nikola Velkovski, bivši glavni arhitekt Skoplja i sadašnji član Građevinske komore u Gospodarskoj komori Sjeverne Makedonije.

Građevinari ‘love u mutnom’
S jedne strane, objašnjava Velkovski, napuhane cijene nastaju zbog velike potražnje. On smatra da zbog pada vrijednosti novca građani kupnju stanove jer to smatraju sigurnim ulaganjem. Istovremeno postoji velika ponuda prostora za iznajmljivanje, pa se ne može toliko profitirati. “U glavnom gradu stanove kupuju ljudi iz unutrašnjosti.

A situaciju povećane potražnje građevinari su zloupotrijebili. Skoplje je jako naseljen grad, zgrade se grade na mjestima gdje su prije bile kuće. S druge strane, podlegli smo interesima vlasnika građevinskih parcela, koji ih ustupaju ili prodaju i povećali su cijene. Oni i građevinske tvrtke se nadmudruju.

Ovo je nerealno povećanje i očekujem pad cijena. Na tržištu postoji ponuda stanova u mjestima gdje ne postoje pravi uvjeti za život, jer kvalitetan život nije samo stan, već i drugi sadržaji. Mislim da će, kada počnu padati cijene energenata i hrane, pasti i cijene stanova”, kaže Velkovski.

Sa druge strane, rast cijena je, kažu analitičari, stavio u nezavidni položaj one koj već imaju potpisane ugovore za gradnju ili su dobili natječaje. Analiza Udruge građevinarstva, građevinskog materijala i nemetala pokazuje da je od ožujka 2020. do ožujka 2021. cijena čeličnih profila i cijevi porasla za 33%, od ožujka 2021. do lipnja te godine za dodatnih 33%, a do kraja godine još 95%.

Od početka pandemije do kraja prošle godine, oplata, geokompozit, ESP toplinska izolacija, zaštitni premazi, polimer-bitumen za asfalt i metalni profili poskupjeli su preko 50 posto. Stoga su građevinske tvrtke i udruge nadležnim institucijama podnijele novu inicijativu za usklađivanje cijena, koja se primjenjuje u većini ugovora za građevinske projekte. Iz Vlade su rekli da se traži najpovoljnije rješenje.