EN DE

Željko Kerum: Bilić nije pozitivno lud kao ja ili Ćiro, ali odvest će nas na europsko prvenstvo

Autor: Miho Dobrašin
28. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Poznati engleski pisac George Orwell svojedobno je izjavio da se uvijek iznenadi kada ljudi govore kako sport stvara razumijevanje među nacijama. “Na međunarodnoj sceni sport je otvoreno oponašanje ratovanja, ljudi jednu stranu žele vidjeti na vrhu, a drugu poniženu”, kaže Orwell. I zaista, netom završeno Svjetsko prvenstvo po tko zna koji put je pokazalo kako o rezultatu ovisi raspoloženje nacije, te kako se ispadanje iz daljnjeg natjecanja smatra sveopćom katastrofom. I dok su veliki događaji preduvjet da pojedinac postane heroj ili pak gubitnik, rezultat je oduvijek bio jedini kriterij razlike. To je tako u sportu, biznisu, ratu, uopće u životu. No u kolikoj mjeri čovjek može utjecati na svoju sudbinu, posebice ako se radi o visokom položaju u organizaciji gdje o učinku ovise mnogi, gdje je neprestano prisutan stres uz velika očekivanja. Posljednjih dana u javnosti se priča samo o jednome – izboru Slavena Bilića za selektora hrvatske nogometne reprezentacije. S jedne strane mnogi s nevjericom gledaju prema njegovoj mladosti, možebitnom nedostatku iskustva i autoriteta, a opet velik je broj onih koji su sigurni kako će njegov entuzijazam, poznavanje prilika u nogometu i momčadi, te veliko srce donijeti dobar rezultat. Međutim što je sa menadžerskim, odnosno liderskim osobinama Slavena Bilića, i može li se njegov posao uspoređivati s direktorskim pozicijama u kompanijama, vodećim mjestima u vlasti, karizmatičnim vođenjem biznisa. Sigurno da može, reći će relevantni ljudi iz gospodarstva, politike, obrazovanja i ostalih sfera javnog života. “Ne samo da se može uspoređivati, radi se o istoj stvari”, kaže Zlatan Modrić, direktor i vlasnik headhunting tvrtke Kompozit. On smatra da je Bilićeva funkcija izbornika jednaka poziciji predsjednika uprave (CEO), a i čitav savez je napravljen po formatu velike kompanije. Prema njegovim riječima, o izboru su glasovali članovi nadzornog odbora, što je praksa i u korporativnom poslovanju, a visok stupanj profesionalnosti potvrđuje i demokratski izbor, odnosno više kandidata među kojima su konkurirali i stranci. “Impresivna je diskrecija u kojoj je protekao izbor, a također i odlučnost bez utjecaja centara moći”, naglašava Modrić, čija tvrtka se već duže bavi otkrivanjem i prepoznavanjem menadžerskih kadrova za srednje i visoke pozicije. Kako ističe, izbor Bilića je pun pogodak iz tri razloga. Jedini ima diplomu, poznaje sadržaj i format, tj. nogomet, a uz to bi njegova mladost mogla biti presudna zbog motivacije i umijeća. Modrić vjeruje da će upravo Bilićeva generacijska bliskost s igračima odigrati važnu ulogu. “Ohrabruju izjave da će igrače koji razmišljaju o napuštanju reprezentacije privoljeti na ostanak. Bilić već sada utjecajem na koheziju pokazuje karakteristiku vođe, a uz to mi se čini kao osoba bez prepotencije koja čvrsto hoda po zemlji”, kaže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Splitski poduzetnik Željko Kerum, pak, smatra da unatoč tome što Slaven Bilić nije pozitivno lud poput njega, ili recimo Ćire Blaževića, može napraviti veliki rezultat s reprezentacijom. “Ne možemo od svakog tražiti da bude otkačen, kao što sam primjerice ja u biznisu, ali siguran sam da će u tandemu sa Aljošom Asanovićem odvesti Hrvatsku na europsko prvensto”, kaže Kerum. Predsjednik kluba HSP-a Miroslav Rožić ističe kako nema sumnje da je nogometni savez učinio veliku stvar izborom Slavena Bilića. “Slavena poznajem, i mogu reći da je to čovjek koji ima želju, znanje i ljubav prema nogometu”, smatra Rožić uvjeren kako se vođenje nogometne reprezentacije u potpunosti može usporediti sa liderstvom u politici. “Winston Churchill je svojedobno izjavio da se dobri političari razlikuju od loših i osrednjih po svojoj anticipaciji događaja u društvu”, kaže Rožić. Čini se da je tako i u nogometu. Prisjetimo li se izjava bivšeg izbornika Zlatka Kranjčara koji je nakon prvenstva isticao kako nije kriv, da bi sve učinio na jednak način, i to u vrijeme kada je vidno razočarana nacija očekivala bar djelomično priznanje krivice, dolazimo do zaključka kako je prihvaćanje odgovornosti usko povezano sa liderstvom. Rožić, koji je i član izvršnog odbora nogometnog kluba Dinamo, smatra da je neprihvaćanje odgovornosti znatno pridonijelo smjeni Kranjčara. S druge pak strane vjeruje kako Slaven Bilić ima potreban osjećaj preuzimanja odgovornosti za rad. “Siguran sam da Slavenova mladost nije problem, njegov karakter pokazao je da može biti vođa. U protivnom ne bi u jednom Karlsruheu bio kapetan”, kaže Rožić. S tom konstatacijom se slaže i Modrić koji vjeruje kako ništa nije slučajno. “Vođa mora znati kuda ide, važan je njegov karakter, isto tako njegovo ranije ponašanje, a uz sve to od najranijih dana života može se vidjeti ima li netko sposobnosti biti lider”, ističe Modrić. I Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment prilično je siguran da će Bilić na temelju svojih dosadašnjih uloga i reputacije u klubovima steći autoritet i povjerenje igrača. “Kao igrač bio je čovjek od povjerenja i iznimno uspješan, stoga ne bi trebao imati problema sa stjecanjem autoriteta”, misli Njavro. Željko Kerum kao dobar preduvjet za uspjeh naglasio je i njegov pozitivan imidž u javnosti. No, kakav bi tip vođenja trebao primjenjivati Slaven Bilić. Mišljenja se razilaze, kako u javnosti tako i među stručnjacima. Đuro Njavro vjeruje da bi novi izbornik trebao uvesti demokratski stil, koji je pogodniji nogometu, dok je autokratski stil bliži industrijskom poslovanju. “Različite okolnosti traže različite lidere”, smatra on. Demokratski stil vođenja, inače, veliku pažnju poklanja međuljudskim odnosima, koji bi trebali rezultirati većim zadovoljstvom radnika, odnosno igrača. Nasuprot njemu javlja se autokratski stil kod kojega je sva vlast koncentrirana u rukama jedne osobe, koja u konačnici donosi odluku.

Poznati engleski pisac George Orwell svojedobno je izjavio da se uvijek iznenadi kada ljudi govore kako sport stvara razumijevanje među nacijama. “Na međunarodnoj sceni sport je otvoreno oponašanje ratovanja, ljudi jednu stranu žele vidjeti na vrhu, a drugu poniženu”, kaže Orwell. I zaista, netom završeno Svjetsko prvenstvo po tko zna koji put je pokazalo kako o rezultatu ovisi raspoloženje nacije, te kako se ispadanje iz daljnjeg natjecanja smatra sveopćom katastrofom. I dok su veliki događaji preduvjet da pojedinac postane heroj ili pak gubitnik, rezultat je oduvijek bio jedini kriterij razlike. To je tako u sportu, biznisu, ratu, uopće u životu. No u kolikoj mjeri čovjek može utjecati na svoju sudbinu, posebice ako se radi o visokom položaju u organizaciji gdje o učinku ovise mnogi, gdje je neprestano prisutan stres uz velika očekivanja. Posljednjih dana u javnosti se priča samo o jednome – izboru Slavena Bilića za selektora hrvatske nogometne reprezentacije. S jedne strane mnogi s nevjericom gledaju prema njegovoj mladosti, možebitnom nedostatku iskustva i autoriteta, a opet velik je broj onih koji su sigurni kako će njegov entuzijazam, poznavanje prilika u nogometu i momčadi, te veliko srce donijeti dobar rezultat. Međutim što je sa menadžerskim, odnosno liderskim osobinama Slavena Bilića, i može li se njegov posao uspoređivati s direktorskim pozicijama u kompanijama, vodećim mjestima u vlasti, karizmatičnim vođenjem biznisa. Sigurno da može, reći će relevantni ljudi iz gospodarstva, politike, obrazovanja i ostalih sfera javnog života. “Ne samo da se može uspoređivati, radi se o istoj stvari”, kaže Zlatan Modrić, direktor i vlasnik headhunting tvrtke Kompozit. On smatra da je Bilićeva funkcija izbornika jednaka poziciji predsjednika uprave (CEO), a i čitav savez je napravljen po formatu velike kompanije. Prema njegovim riječima, o izboru su glasovali članovi nadzornog odbora, što je praksa i u korporativnom poslovanju, a visok stupanj profesionalnosti potvrđuje i demokratski izbor, odnosno više kandidata među kojima su konkurirali i stranci. “Impresivna je diskrecija u kojoj je protekao izbor, a također i odlučnost bez utjecaja centara moći”, naglašava Modrić, čija tvrtka se već duže bavi otkrivanjem i prepoznavanjem menadžerskih kadrova za srednje i visoke pozicije. Kako ističe, izbor Bilića je pun pogodak iz tri razloga. Jedini ima diplomu, poznaje sadržaj i format, tj. nogomet, a uz to bi njegova mladost mogla biti presudna zbog motivacije i umijeća. Modrić vjeruje da će upravo Bilićeva generacijska bliskost s igračima odigrati važnu ulogu. “Ohrabruju izjave da će igrače koji razmišljaju o napuštanju reprezentacije privoljeti na ostanak. Bilić već sada utjecajem na koheziju pokazuje karakteristiku vođe, a uz to mi se čini kao osoba bez prepotencije koja čvrsto hoda po zemlji”, kaže.

Splitski poduzetnik Željko Kerum, pak, smatra da unatoč tome što Slaven Bilić nije pozitivno lud poput njega, ili recimo Ćire Blaževića, može napraviti veliki rezultat s reprezentacijom. “Ne možemo od svakog tražiti da bude otkačen, kao što sam primjerice ja u biznisu, ali siguran sam da će u tandemu sa Aljošom Asanovićem odvesti Hrvatsku na europsko prvensto”, kaže Kerum. Predsjednik kluba HSP-a Miroslav Rožić ističe kako nema sumnje da je nogometni savez učinio veliku stvar izborom Slavena Bilića. “Slavena poznajem, i mogu reći da je to čovjek koji ima želju, znanje i ljubav prema nogometu”, smatra Rožić uvjeren kako se vođenje nogometne reprezentacije u potpunosti može usporediti sa liderstvom u politici. “Winston Churchill je svojedobno izjavio da se dobri političari razlikuju od loših i osrednjih po svojoj anticipaciji događaja u društvu”, kaže Rožić. Čini se da je tako i u nogometu. Prisjetimo li se izjava bivšeg izbornika Zlatka Kranjčara koji je nakon prvenstva isticao kako nije kriv, da bi sve učinio na jednak način, i to u vrijeme kada je vidno razočarana nacija očekivala bar djelomično priznanje krivice, dolazimo do zaključka kako je prihvaćanje odgovornosti usko povezano sa liderstvom. Rožić, koji je i član izvršnog odbora nogometnog kluba Dinamo, smatra da je neprihvaćanje odgovornosti znatno pridonijelo smjeni Kranjčara. S druge pak strane vjeruje kako Slaven Bilić ima potreban osjećaj preuzimanja odgovornosti za rad. “Siguran sam da Slavenova mladost nije problem, njegov karakter pokazao je da može biti vođa. U protivnom ne bi u jednom Karlsruheu bio kapetan”, kaže Rožić. S tom konstatacijom se slaže i Modrić koji vjeruje kako ništa nije slučajno. “Vođa mora znati kuda ide, važan je njegov karakter, isto tako njegovo ranije ponašanje, a uz sve to od najranijih dana života može se vidjeti ima li netko sposobnosti biti lider”, ističe Modrić. I Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment prilično je siguran da će Bilić na temelju svojih dosadašnjih uloga i reputacije u klubovima steći autoritet i povjerenje igrača. “Kao igrač bio je čovjek od povjerenja i iznimno uspješan, stoga ne bi trebao imati problema sa stjecanjem autoriteta”, misli Njavro. Željko Kerum kao dobar preduvjet za uspjeh naglasio je i njegov pozitivan imidž u javnosti. No, kakav bi tip vođenja trebao primjenjivati Slaven Bilić. Mišljenja se razilaze, kako u javnosti tako i među stručnjacima. Đuro Njavro vjeruje da bi novi izbornik trebao uvesti demokratski stil, koji je pogodniji nogometu, dok je autokratski stil bliži industrijskom poslovanju. “Različite okolnosti traže različite lidere”, smatra on. Demokratski stil vođenja, inače, veliku pažnju poklanja međuljudskim odnosima, koji bi trebali rezultirati većim zadovoljstvom radnika, odnosno igrača. Nasuprot njemu javlja se autokratski stil kod kojega je sva vlast koncentrirana u rukama jedne osobe, koja u konačnici donosi odluku.

Nasuprot Njavri, Modrić smatra kako bi izostanak autokratskog stila bio poguban, jer da se danas u gotovo svim sferama najčešće koristi takav način vođenja zbog iznimno promjenjivih uvjeta i turbulentne okoline. Modrić smatra da je najavljeno osnivanje tima Bilićevih savjetnika zapravo mač sa dvije oštrice, te da “vođa mora biti dorastao savjetnicima, no opet, ako ih toliko treba, postavlja se pitanje tko je tu vođa”. Željko Kerum kaže kako se i on često puta savjetuje o važnim odlukama, no ipak je ona taj koji mora presuditi. Jednako misli i Miroslav Rožić, koji drži da Bilićeva riječ mora biti posljednja, no da je Slaven toga svjestan. Prema njegovim riječima pravi lider mora neke stvari prepoznati u sebi, a kao primjer uspješno primjenivane menadžerske vještine navodi motivacijski moment Ćire Blaževića. No znatan dio vještina može se steći tek kvalitetnom obukom upozorava Đuro Njavro, čija Zagrebačka škola za ekonomiju i menadžment organizira tečajeve iz sportskog menadžmenta. “U četiri navrata organizrali smo takvu vrste seminara sa gostujućim predavačima, pa ne bi bilo zgorega niti da ih posjećuju ljudi na funkcijama poput izbornika reprezentacije”, napominje Njavro, dodajući kako psihologija često puta može biti ključna za uspjeh, odnosno neuspjeh. On ističe da je nedavno izdana i knjiga “Menadžment sporta”. Rožić kaže kako pametnim ljudima ne treba napominjati korist od dodatnog obrazovanja, no da to ovisi o njima samima. Poduzetnik Kerum poručuje: “Obrazovanja nikad dosta. Sve počiva na istom, upravljanje familijom, ekonomijom, klubom…”. Headhunter Modrić ističe da je pred svakim da konstantno uči, no da dodatni seminari nisu i presudni. Zanimljiv je i njegov pogled na ulaganje u kadrove. “U Hrvatskoj je problem što organizacije ne znaju u koga treba ulagati, ne ispituju se sposobnosti polaznika i njihova motivacija. Sve to dovodi do slučaja da kod nas imamo pet posto povrata na investicije u edukaciju, dok recimo u SAD-u povrat iznosi 60 posto”, upozorava Modrić. Zanimljiva su i razmišljanja pitanju treba li izabrati domaćeg ili stranog stručnjaka. Miroslav Rožić ističe kako je odluka odlična jer će se zadržati homogenizacija emocija i odnosa prema Hrvatskoj, a dodaje da su Hrvati specifični, vjerojatno i zbog povijesnih događaja, te da je važno imati Hrvata na čelu nacionalne momčadi.

Njavro kaže da on nema predrasuda prema strancima, kako u kompanijama pa tako i u reprezentaciji, no da za njima nema potrebe amo imamo vlastiti kvalitetan kadar. Zlatan Modrić smatra, pak, da stranac može biti konzultant no ne i izbornik. “Problem za stranca je što nikad ne može razumjeti lokalne prilike, a isto tako i mentalitete igrača, čija je različitost iznimno naglašena u Hrvatskoj. Za menadžera je najvažnije svakog zaposlenika postaviti na odgovarajuću poziciju prema njegovim fizičkim, ali i psihičkim sposobnostima. Svojedobno se pokazalo da mnogi inozemni menadžeri nisu dovoljno poznavali prilike u našim kompanijama i zemlji što je dovelo i do loših rezultata”, kaže Modrić. Na tvrdnje da bi stranac eventualno mimo emocija i subjektivnih stavova donosio racionalne odluke, naglasio je i kako sama riječ emocija dolazi od latinske riječi emovere što znači pokretati. “I u biznisu su ključne emocije”, istaknuo je Modrić. Pa ipak, svi se slažu u jednom. Slaven Bilić je dobar izbor, no mjerilo svega bit će njegov rezultat za koji mora biti maksimalno odgovoran. Jer osim što je odgovoran zbog novčanih izdataka organizacije, odnosno nogometnog saveza, istovremeno ima i obvezu prema brojnim suradnicima i zaposlenicima. A ponajviše prema navijačima. Jer upravo oni u nogometu stvaraju onaj tako važan, povijesni trenutak u kojem se rađaju vođe na čijim će vještinama i vodstvu učiti buduće generacije.

Autor: Miho Dobrašin
28. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close