Zbog potpunog ignoriranja prilikom izrade ključnih dokumenata za zaštitu okoliša i održivi razvoj ovih dana na zajednički istup protiv Ministarstva zaštite okoliša pripremaju se prirodni neprijatelji, zaštitari okoliša i velike tvrtke kojima zaštita okoliša često zadaje glavobolju. Udruga Zelena akcija i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), koji okuplja trideset tri tvrtke, optužuju Ministarstvo da predstavnicima gospodarstva i javnosti nije dozvolilo ni uvid, a kamoli sudjelovanje u izradi novog zakona o zaštiti okoliša, krovnog zakona koji u sustav unosi ogromne i dugoročne izmjene. Takvo se ponašanje protivi i direktivama Europske unije i svim konvencijama o zaštiti okoliša koje je potpisala i Republika Hrvatska, a među najvažnijim postavkama održivog razvoja upravo je koordinacija različitih interesnih skupina u društvu. Budući da procedura donošenja zakona bez utjecaja javnosti definira i njegovu provedbu, a propusta ima i u njegovu sadržaju, nered u sustavu zaštite okoliša neće se riješiti navedenim zakonom, upozoravaju u Savjetu i Zelenoj akciji. Budući da postoje naznake da će se drugo čitanje prebaciti za jesensko zasjedanje Sabora, u predstojećih nekoliko mjeseci može se očekivati žestoko lobiranje svih strana kako bi se unijele željene izmjene.

Zagađivač
Zakon o zaštiti okoliša ne poznaje gospodarstvo kao ravnopravnog sudionika, a upravo je gospodarstvo ono koje će podnijeti najveći trošak u postizanju ciljeva koje navodi Zakon. Stoga bi gospodarstvo moralo imati svoje mjesto u konzultativnom procesu i kao aktivna strana u rješavanju problema. No ovaj Zakon poznaje gospodarstvo samo kao zagađivača i onog koji plaća naknade koje se propisuju bez nadzora gospodarstva, ističe se u dopisu s primjedbama na Zakon koje je HR PSOR poslao u Sabor. Savjet u kojem su, između ostalog, predstavnici Agrokora, Dalmacijacementa, Plive, Croatia Airlinesa, Coca-Cole te Janafa smatra da bi trebalo osnovati nacionalni savjet za održivi razvoj u koji će biti uključeni stručnjaci iz održivog razvoja, društveno odgovornog poslovanja i multisektorskih partnerstava, stručnjaci za gospodarski i socijalni razvoj te stručnjaci za zaštitu okoliša. “Oni trebaju biti regrutirani iz sva tri sektora vlade, gospodarstva i civilnog sektora te gospodarstvo treba imati priliku samo delegirati svojeg predstavnika, ističe se u tekstu Savjeta. Ministarstvo Marine Matulović-Dropulić, međutim, priznaje samo državne činovnike, odnosno političare i znanstvenike”, ističe predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević.Javna rasprava o ovom je Zakonu započela tek poslije prvog čitanja u Saboru, što je neobično čak i za hrvatske prilike. “Komisija za održivi razvoj Ujedinjenih naroda navodi da u sastavljanju dokumenata vezanih uz održivi razvoj treba sudjelovati čak devet interesnih strana među kojima su stručnjaci, udruge, gospodarstvenici, sindikati, mladi, žene… U Hrvatskoj sve te skupine imaju ozbiljne predstavnike koje je samo trebalo okupiti. Umjesto toga, Ministarstvo je Zakon o zaštiti okoliša izradilo u tajnosti, uvid u njegov sadržaj dobili smo tek pošto je prošao Vladu, a za proučavanje dvjesto članaka zakona dobili smo otprilike desetak dana”, pojašnjava Tomašević ističući kako je dobro poznato da javna rasprava po upućivanju u proceduru može biti samo političko prepucavanje, bez kvalitetnih promjena. Tomašević kaže da je donošenju Zakona o zaštiti okoliša u Velikoj Britaniji prethodilo čak tri mjeseca javnih konzultacija, dok se Strategija održivog razvoja u Hrvatskoj izrađuje u potpunoj tajnosti.

Strategija
“Neshvatljivo je da se Strategija održivog razvoja koju Europa temelji na konzultativnosti, transparentnosti i partnerstvu izrađuje bez ikakvog uvida javnosti u njen sadržaj. Strategija mora jasno definirati obveze, ali i prava svih zainteresiranih sudionika te je stoga nemoguće izraditi je bez konzultacija s njihovim predstavnicima”, ističu pak u HR PSOR-u te podsjećaju da konzultacije podrazumijevaju zajednički sustavni rad na dokumentu već od prve faze nastanka dokumenta. Uvid u gotovu verziju dokumenta na koju nije moguće dati nikakvu konstruktivnu primjedbu ne smatramo konzultativnim procesom, smatraju u Savjetu koji primjedbe ima i na sadržaj Zakona, prvenstveno na činjenicu da se održivi razvoj u Zakonu praktički poistovjećuje sa zaštitom okoliša, što treba jasno razdvojiti. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva jedino je ministarstvo u hrvatskoj Vladi koje uopće ne surađuje s civilnim sektorom, ocjenjuje Tomašević te daje nekoliko primjera koji zorno prikazuju da javnost u pitanju zaštite okoliša u Hrvatskoj nema pravo glasa iako bi ojačana funkcionalnim pravosuđem javnost trebala biti najjači faktor pritiska. Zelena akcija i druge ekološke udruge već osam godina se bore protiv održavanja autorelija u parkovima prirode Medvednica i Žumberak. “Ne treba pojašnjavati što za prirodu znače jaka buka i ispušni plinovi automobila koji sudjeluju u utrkama, no još nismo uspjeli ta događanja preseliti na neke druge prometnice. Štoviše, organizator je Grad Zagreb, pokrovitelj predsjednik Stipe Mesić, a glavni sponzor Ina, pojašnjava Tomašević.

Zeleno poslovanje u Hrvatskoj

U suradnji s Europskim centrom za zaštitu prirode i tvrtkom Fieldfare International Ecological Development, Zelena akcija započela je istraživanje ‘Omogućavanje zelenog poslovanja u Hrvatskoj’ u kojem će se identificirati tvrtke koje svojim aktivnostima pridonose bioraznolikosti i zaštiti prirode te predstaviti njihovo djelovanje bankarskom sektoru. U Hrvatskoj još nema ni takozvanih zelenih ili ekoloških investicijskih fondova, dok oni u Velikoj Britaniji obuhvaćaju već 10 posto svih ulaganja u fondove, a iznos ulaganja raste iz godine u godinu.