BEOGRAD Zbog zastoja u približavanju Srbije EU tekstilna industrija stagnira i prijeti joj propadanje. Srbija nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i jedina je europska zemlja za koju vrijede kvote za izvoz tekstila u EU. Krah leskovačke tekstilne industrije, koja je bila vodeća u Srbiji, navodi se kao primjer drastičnog zaostajanja u odnosu na susjedstvo. U istraživanju zašto srbijanska tekstilna industrija stagnira ukazuje se na potrebu da se Srbija ugleda na susjede i tako pokuša nadoknaditi izgubljeno vrijeme. U Leskovcu, kojega su zbog razvijene tekstilne industrije zvali srbijanski Manchester, svojedobno je radilo više od 10.000 radnika, a sada ih je svega 880. U Srbiji je 1990. bilo zaposleno 160.170 tekstilaca, a u 2004. taj broj je smanjen na 56.781 radnika. Vrijednost izvoza ostala je ista, oko 209 milijuna dolara. U istom razdoblju izvoz tekstilne industrije Makedonije povećan je sa 89 na 541 milijun dolara iako je broj uposlenih smanjen sa 61.418 na 36.600 radnika. Još je drastičniji primjer Bugarske u kojoj je izvoz za 16 godina narastao sa 281 milijun na 1,843 milijardi USD uz pad zaposlenosti za 10.000. Kao kontra primjer Leskovcu navodi se makedonski Štip u kojemu buja tekstilna proizvodnja. Razlog propasti Leskovca i uspon Štipa je u tome što makedonske kompanije nisu prekidale odnose s EU.
U Srbiji je 1990. bilo 160.170 tekstilaca, a u 2004. taj broj je smanjen na 56.781
BEOGRAD Zbog zastoja u približavanju Srbije EU tekstilna industrija stagnira i prijeti joj propadanje. Srbija nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i jedina je europska zemlja za koju vrijede kvote za izvoz tekstila u EU. Krah leskovačke tekstilne industrije, koja je bila vodeća u Srbiji, navodi se kao primjer drastičnog zaostajanja u odnosu na susjedstvo. U istraživanju zašto srbijanska tekstilna industrija stagnira ukazuje se na potrebu da se Srbija ugleda na susjede i tako pokuša nadoknaditi izgubljeno vrijeme. U Leskovcu, kojega su zbog razvijene tekstilne industrije zvali srbijanski Manchester, svojedobno je radilo više od 10.000 radnika, a sada ih je svega 880. U Srbiji je 1990. bilo zaposleno 160.170 tekstilaca, a u 2004. taj broj je smanjen na 56.781 radnika. Vrijednost izvoza ostala je ista, oko 209 milijuna dolara. U istom razdoblju izvoz tekstilne industrije Makedonije povećan je sa 89 na 541 milijun dolara iako je broj uposlenih smanjen sa 61.418 na 36.600 radnika. Još je drastičniji primjer Bugarske u kojoj je izvoz za 16 godina narastao sa 281 milijun na 1,843 milijardi USD uz pad zaposlenosti za 10.000. Kao kontra primjer Leskovcu navodi se makedonski Štip u kojemu buja tekstilna proizvodnja. Razlog propasti Leskovca i uspon Štipa je u tome što makedonske kompanije nisu prekidale odnose s EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu