EN DE

Zagrebački biznismeni odijevaju se formalno i službeno, dalmatinski ležerno

Autor: Biserka Ranogajec
15. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Nova zanimanja u Hrvatskoj dopuštaju ležernije odijevanje pa sve više menadžera u medijima, informatici i poslovanju s nekretninama odbacuju kravate i klasična odijela

Hrvatski nogometni reprezentativci zadovoljni su kvalitetom, izgledom i krojem naših odijela, a mi s ljudima koje ćemo odijevati, rekao je Milan Stojanović, vlasnik i direktor sisačke modne kuće T.K.T. Zlatna igla Siscia nakon što je sa Zorislavom Srebrićem, glavnim tajnikom HNS-a, potpisao ugovor o sponzorstvu do Eura 2008. Za prošlogodišnje svjetsko prvenstvo zagrebački Heruc ponudio je kompletan “look” nogometaša (službeno odjelo, polu-formalnu kombinaciju sako/hlače, košulje, cipele, kompletan asesoar) koji i pristaje mladim, dinamičnim osobama, pogotovo sportašima. Međutim, vodstvo HNS-a je naručilo isključivo lagane pamučne hlače, a kako je u vrijeme prvenstva bilo hladno i kišovito, to se odabrana odjeća pokazala neprikladnom. Vlasnik Heruca Dragutin Bionić kaže da nema običaj polemizirati ni s kime putem medija, pa su i komentare HNS-a o neprikladnoj odjeći zanemarili, ali i odlučili prekinuti suradnju. Dodaje da je, za razliku od vodstva HNS-a, uprava NK Dinamo u potpunosti prepustila izgled službenoga Dinamova odijela njihovu dizajneru Daliboru Betiju te su ostvarili obostrano zadovoljavajuću suradnju. Za razliku od Heruca, Siscia je ponudila, doduše visokomodnu mušku konfekciju, ali klasičnog kroja koja odlikuje njihovu kolekciju Brijuni. To je podsjetilo na vječnu dilemu klasika/ležerni stil, prisutnu kod kupaca koji prate modu i nastoje je pametno slijediti, ali podjednako i proizvođača koji se nastoje prilagoditi tržištu. Po svemu sudeći, preferira se klasika i tamo gdje je katkada ne bi trebalo biti. Čak i na fakultetima profesori studente upozoravaju na “prikladno odijevanje” kako bi svojom cjelokupnom pojavom, po njima, bili dostojni zanimanja kojima se kane baviti u budućnosti. Dakako, u drugom su položaju oni zaposleni kojima drugi određuju kako će se odijevati na radnom mjestu. No oni koji ne podliježu kodeksu odijevanja na poslu u većini slučajeva (81 posto) paze na to što će odjenuti, pokazalo je i istraživanje portala MojPosao. Međutim, polovica ispitanika kojima je propisana formalna poslovna odjeća, a takvih je najviše u financijskoj djelatnosti, turizmu, državnoj upravi, trgovini, prometu i slično ipak bi željeli da je stil odijevanja ležerniji. I naš sugovornik Dragutin Biondić smatra da je prisutan trend u muškoj modi koji znatno potiskuje klasično, konzervativno odijevanje u korist ležernijeg stila. Naravno, dodaje, u granicama “pristojnosti” pojedine profesije, dobi pojedine osobe i slično.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Već danas postoji znatna razlika u odijevanju kod pripadnika pojedinih profesija – mlađi muškarci koji se bave dinamičnim poslovima koji traže manje formalno ponašanje i pristup, pri tom Biondić ne misli na manje potrebnu profesionalnost, doista već i svojim odjevanjem iskazuju takav stav. Tu su zanimanja kao što su novinari i osobe iz “medija”, zatim IT stručnjaci, projektanti, slobodne profesije bliske umjetnosti, profesionalci iz modne djelatnosti, zaposleni u poslovanju s nekretninama te posrednici najrazličitijih vrsta. Nasuprot tome, postoje zanimanja koja po svojoj biti ne trpe ležeran pristup, a to su po njemu bankari, odvjetnici, političari, djelatnici iz javnih službi i slično pa i odjeća tih ljudi slijedi konzervativni i formalnu liniju. Osim toga, odijevanje u Hrvatskoj je i geografski određeno, dodaje Biondić, pa tako Zagreb prednjači po svojoj formalnosti i službenosti, dok su stanovnici jadranskih gradova, ponajviše Splita, Dubrovnika i Rijeke, znatno ležerniji u odijevanju. Također, treba voditi računa i o situacijama u kojima se nalaze pojedine osobe. Heruc Izrada odjeće je, primjerice, za službeno otvaranje prošlogodišnjeg SP-a i ostale formalne prigode, ponudila HNS-u ljetno pamučno odjelo za službeni izgled, a za slobodno vrijeme ležernu kombinaciju: laneni sako/hlače/kratke hlače/košulja/polo majica. Biondić ipak misli da ležerniji poslovni stil polako, ali sigurno stiže i u Hrvatsku, no sporije nego bismo to željeli. To je i glavna karakteristika praćenja modnih trendova u nas jer Hrvati prihvaćaju modne promjene kada one postanu dovoljno etablirane i prihvaćene od širokog kruga ljudi. Po tomu moguće je i da se ležerniji stil ovdje “udomaći” onda kada istodobno formalna elegancija u svijetu opet bude u velikom povratku. Ali to su, veli, modni trendovi koji modu i čine dinamičnom i zanimljivom, a katkada i nepredvidivom.

Hrvatski nogometni reprezentativci zadovoljni su kvalitetom, izgledom i krojem naših odijela, a mi s ljudima koje ćemo odijevati, rekao je Milan Stojanović, vlasnik i direktor sisačke modne kuće T.K.T. Zlatna igla Siscia nakon što je sa Zorislavom Srebrićem, glavnim tajnikom HNS-a, potpisao ugovor o sponzorstvu do Eura 2008. Za prošlogodišnje svjetsko prvenstvo zagrebački Heruc ponudio je kompletan “look” nogometaša (službeno odjelo, polu-formalnu kombinaciju sako/hlače, košulje, cipele, kompletan asesoar) koji i pristaje mladim, dinamičnim osobama, pogotovo sportašima. Međutim, vodstvo HNS-a je naručilo isključivo lagane pamučne hlače, a kako je u vrijeme prvenstva bilo hladno i kišovito, to se odabrana odjeća pokazala neprikladnom. Vlasnik Heruca Dragutin Bionić kaže da nema običaj polemizirati ni s kime putem medija, pa su i komentare HNS-a o neprikladnoj odjeći zanemarili, ali i odlučili prekinuti suradnju. Dodaje da je, za razliku od vodstva HNS-a, uprava NK Dinamo u potpunosti prepustila izgled službenoga Dinamova odijela njihovu dizajneru Daliboru Betiju te su ostvarili obostrano zadovoljavajuću suradnju. Za razliku od Heruca, Siscia je ponudila, doduše visokomodnu mušku konfekciju, ali klasičnog kroja koja odlikuje njihovu kolekciju Brijuni. To je podsjetilo na vječnu dilemu klasika/ležerni stil, prisutnu kod kupaca koji prate modu i nastoje je pametno slijediti, ali podjednako i proizvođača koji se nastoje prilagoditi tržištu. Po svemu sudeći, preferira se klasika i tamo gdje je katkada ne bi trebalo biti. Čak i na fakultetima profesori studente upozoravaju na “prikladno odijevanje” kako bi svojom cjelokupnom pojavom, po njima, bili dostojni zanimanja kojima se kane baviti u budućnosti. Dakako, u drugom su položaju oni zaposleni kojima drugi određuju kako će se odijevati na radnom mjestu. No oni koji ne podliježu kodeksu odijevanja na poslu u većini slučajeva (81 posto) paze na to što će odjenuti, pokazalo je i istraživanje portala MojPosao. Međutim, polovica ispitanika kojima je propisana formalna poslovna odjeća, a takvih je najviše u financijskoj djelatnosti, turizmu, državnoj upravi, trgovini, prometu i slično ipak bi željeli da je stil odijevanja ležerniji. I naš sugovornik Dragutin Biondić smatra da je prisutan trend u muškoj modi koji znatno potiskuje klasično, konzervativno odijevanje u korist ležernijeg stila. Naravno, dodaje, u granicama “pristojnosti” pojedine profesije, dobi pojedine osobe i slično.

Već danas postoji znatna razlika u odijevanju kod pripadnika pojedinih profesija – mlađi muškarci koji se bave dinamičnim poslovima koji traže manje formalno ponašanje i pristup, pri tom Biondić ne misli na manje potrebnu profesionalnost, doista već i svojim odjevanjem iskazuju takav stav. Tu su zanimanja kao što su novinari i osobe iz “medija”, zatim IT stručnjaci, projektanti, slobodne profesije bliske umjetnosti, profesionalci iz modne djelatnosti, zaposleni u poslovanju s nekretninama te posrednici najrazličitijih vrsta. Nasuprot tome, postoje zanimanja koja po svojoj biti ne trpe ležeran pristup, a to su po njemu bankari, odvjetnici, političari, djelatnici iz javnih službi i slično pa i odjeća tih ljudi slijedi konzervativni i formalnu liniju. Osim toga, odijevanje u Hrvatskoj je i geografski određeno, dodaje Biondić, pa tako Zagreb prednjači po svojoj formalnosti i službenosti, dok su stanovnici jadranskih gradova, ponajviše Splita, Dubrovnika i Rijeke, znatno ležerniji u odijevanju. Također, treba voditi računa i o situacijama u kojima se nalaze pojedine osobe. Heruc Izrada odjeće je, primjerice, za službeno otvaranje prošlogodišnjeg SP-a i ostale formalne prigode, ponudila HNS-u ljetno pamučno odjelo za službeni izgled, a za slobodno vrijeme ležernu kombinaciju: laneni sako/hlače/kratke hlače/košulja/polo majica. Biondić ipak misli da ležerniji poslovni stil polako, ali sigurno stiže i u Hrvatsku, no sporije nego bismo to željeli. To je i glavna karakteristika praćenja modnih trendova u nas jer Hrvati prihvaćaju modne promjene kada one postanu dovoljno etablirane i prihvaćene od širokog kruga ljudi. Po tomu moguće je i da se ležerniji stil ovdje “udomaći” onda kada istodobno formalna elegancija u svijetu opet bude u velikom povratku. Ali to su, veli, modni trendovi koji modu i čine dinamičnom i zanimljivom, a katkada i nepredvidivom.

Diplomacija najvjernija eleganciji

Diplomati svih država moraju nositi frak ili smoking u svečanim prilikama, a to su balovi, primanja u kraljevskim palačama i na drugim značajnim društvenim događanjima i kada to izričito napominje državni protokol. U diplomatskim krugovima često se traže svečana odijela što podrazumijeva tamno odijelo, kravatu ili mašnu te dugu haljinu za žene koje se nosi na koncertima, primanjima, večerama… Iako se stil odijevanja neprestano mijenja i postaje ležerniji, kaže Zvjezdana Heina, supruga hrvatskog veleposlanika u Danskoj, na važnim protokolarnim, poslovnim i drugim događanjima treba obvezno slijediti upute na pozivnicama kako bi gosti bili prikladno i ujednačeno odjeveni.

Autor: Biserka Ranogajec
15. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close