Negdje oko 20. lipnja počet će žetva u Vojvodini. Prošle jeseni pšenicom je u Srbiji zasijano 556.000 hektara, od čega 290.000 hektara u Vojvodini. Kako se u pravilu tržišni viškovi stvaraju i otkupljuju u Pokrajini, učinak te žetve imat će presudan utjecaj na zatvaranje srbijanske bilance krušnih žitarica. Prodor inustrijskih kultura: šećerne repe, suncokreta, soje, u posljednje vrijeme i uljane repice, te nestimulativni uvjeti otkupa pšenice prethodnih godina učinili su da ova ratarska kultura postane sve manje atraktivna za vojvođanske seljake. Tako se Srbija od velikog izvoznika pšenice preorijentirala u proizvođača koji se trudi pokriti vlastite potrebe. Prošle godine pšenica je požnjevena sa 520.000 hektara (275.000 hektara u Vojvodini) i ukupan urod dostigao je dva milijuna tona. Iako ove godine na žetvu čekaju veće površine, ne očekuje se veći urod. Stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu dr. Novica Mladenov očekuje prosječne prinose pšenice. Po njegovim riječima, prinos će se kretati između 3,6 i 3,8 tona po hektaru. Neki proizvođači će imati odlične rezultate, ali će se, nažalost, neki seljaci naći u dilemi da li uopće ulaziti u njive. Pojedine parcele će donijeti 7,5 tona, pa čak i osam tona po hektaru, ali će zato biti i onih njiva na kojima će prinos biti manji i od 1,5 tone. Najbolji urod imat će ratari u Srijemu, u Banatu se očekuje podbačaj, dok je pšenica u Bačkoj rodila bolje nego prije. Službene procjene govore o prosječnim rezultatima predstojeće žetve. Ministarstvo poljoprivrede oformilo je Stožer za praćenje žetve. Kako je, srećom, prošlo vrijeme kada je žetva u Vojvodini ovisila od neizvjesne opskrbe gorivom i rezervnim djelovima, zadatak stožera bit će osigurati nesmetan smještaj za sve požnjevene količine pšenice. Ministar poljoprivrede dr. Slobodan Milosavljević vjeruje da će urod biti dovoljan za sigurnu opskrbu i da krušna bilanca Srbije nije u pitanju.