Sustav Hrvatske turističke zajednice definitivno treba temeljito reformirati jer, riječ je o sustavu bez kvalitetnog nadzora i kontrole koji je pod jakim utjecajem lokalne i državne politike. Loša je i kadrovska politika u sustavu jer se gomilaju ljudi bez adekvatne edukacije i sposobnosti. Direktori, primjerice, imaju i po 3-4 mandata i nakon toga i dalje ostaju u uredu. Previše se troši i na osobne dohotke umjesto da se sredstva osiguraju za proširenje ponude i razvoj proizvoda“, ovako je u špici ovogodišnje sezone o slici stanja u HTZ-u (ne)očekivano oštro progovorio državni tajnik za turizam Zdenko Mičić. Pamteći tu Mičićevu ‘rafalnu’ paljbu po ustroju, kadroviranju i rasipnosti HTZ-a, izrečenu samo koji mjesec prije izbora prvog čovjeka te institucije, kroničari javnih zbivanja u Hrvata očekivali su (sukladnoj onoj narodnoj: ‘gdje ima dima ima i vatre’) da će ovojesenski redovni natječaj za izbor prvog kormilara Turističke zajednice na nacionalnoj razini ipak donijeti novo lice, umjesto Nike Bulića koji HTZ vodi već osam godina. No, po principu ‘tresla se brda rodio se miš’, 26. listopada Vijeće HTZ-a povrdilo je reizbor Bulića, dajući mu povjerenje i za treći mandat. Mediji su tek prenijeli izjavu Ivana Mišetića, direktora Croatia Airlinesa i člana Vijeća HTZ-a, da je Bulić ”jedini dostavio ponudu na natječaj, a s obzirom na dva uspješna prethodna mandata, i na to da ima sve uvjete, Vijeće ga je opet izabralo.“ Mišetićevo pojašnjenje s diplomatskim nabojem otvara nekoliko dvojbi koje su nažalost, ostale bez konkretnih odgovora. Je li Vijeće, isključivo stoga što je pristigla samo Bulićeva ponuda doista moralo natječaj zaključiti izborom? Jesu li u Vijeću znali za javnu ocjenu državnog tajnika o stanju u HTZ-u? Koja nije usamljena jer, dan nakon Mičićeva istupa i bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković priznala je ”kako je tri puta pokušala provesti reformu HTZ-a i nije uspjela.“ Vijeće je, uz blagoslov Bulića, usvojilo i program rada za 2008. te financijski plan. Tako će HTZ dogodine raspolagati sa 228 milijuna ili, osam posto više nego ove godine. U tom iznosu 90 milijuna kuna, što je povećanje od visokih 23 posto, dat će državni proračun. Za gotovo polovicu godišnjeg prihoda, koji država osigurava HTZ-u, zar ocjena resornog ministarstva ne bi morala imati ”snagu”, bar malo veću od javno izrečene kritike? Da se primjerice, ne ponovi i golemo nezadovoljstvo poreznih obveznika. Vlasnika poznatih restorana i konoba u četiri dalmatinske županije. Koji su prvog čovjeka HTZ-a svojedobno prozivali zbog činjenice da je na brojnim međunarodnim sajmovima hrvatske delicije kuhala (i zarađivala) supruga čovjeka koji je i tada i ove godine podržao Bulićev izbor. Dok su njima ta ‘vrata’ uvijek ostajala zatvorena, unatoč iskazanom interesu i činjenici da se svi sajamski nastupi od SAD-a preko europskih prijestolnica do dalekoistočnih destinacija, događaju u zimskom razdoblju. U vrijeme kada velika većina njih itekako vapi za poslom i zaradom.
Dobitnici
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu