Ministarstvo kulture tijekom 2016. neće provoditi natječaje najavljene u sklopu programa Mediji zajednice, za koje je iz Europskog socijalnog fonda predviđeno 30,6 milijuna kuna. Tu mogućnost financiranja iz fondova Europske unije trebali su uglavnom iskoristiti neproftni mediji.  

Navedeni je program nestao iz Indikativnog godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2016. u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Kako navodi portal Faktograf, u planu za prošlu godinu bilo je predviđeno da se natječaji krenu provoditi u prosincu 2015. "Odluka da se predmetni natječaji na kojima bi neprofitni mediji, ali i jedinice lokalne samouprave, mogli konkurirati za potpore u iznosu od 170 tisuća do 1,5 milijuna kuna ove godine ne započnu provoditi potpuno je besmislena, ako se zna da je sve bilo spremno još krajem prošle godine, ali su aktivnosti Ministarstva kulture kao nositelja projekta tada bile blokirane zbog rezultata parlamentarnih izbora i nemogućnosti formiranja Vlade", navode u Faktografu.

Radi se o već ugovorenom novcu iz EU fondova, koji je unutar Operativnog programa ljudski potencijali već isprogramiran tako da se koristi za financiranje između ostalog medija u zajednici tj. neprofitnih medija. Novac je moguće prenamijeniti i na neke druge ciljeve, ali takve prenamjene za sobom povlače izmjenu samog Operativnog programa. Postoji i mogućnost da se sredstva iz EU fondova, ukoliko ne budu namjenski potrošena u zadanom roku do 2020., vrate u zajednički europski budžet, što bi zapravo predstavljalo direktnu štetu za hrvatsko gospodarstvo u cjelini.

"Očito je da su neprofitni mediji ministru Zlatku Hasanbegoviću i njegovim poslodavcima trn u oku, što je gotovo tragikomično. HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom odlučio je temeljito očistiti javni prostor od svega 'nehrvatskog', a obračun s neprofitnim medijima pokazuje toliku količinu pedanterije da ustvari pokazuje kako se radi u najmanju ruku o graničnom slučaju kompulzivnog poremećaja.

Naime, sa stanovišta H-Altera, čini mi se da tek sada, kada se gospoda iz Runjaninove, Markova trga, Trga (žrtava?) fašizma i drugih uvaženih adresa svojski potrudila da nas pretvori u medijsku crkotinu, postajemo uistinu važni", prokomentirao je za Poslovni dnevnik  Toni Gabrić, pokretač portala H-alter.  "Kako takve odluke utječu na budućnost neprofitnih medija? Perspektiva nam je očito osigurana. Više me zanima što će uslijediti nakon što vladajući završe svoj posao sređivanja neprofitnih, HRT-a, Hine, Agencije za elektroničke medije…?

Zašto im je toliko stalo da se u javnosti ne čuje nikakva drugačija poruka? Prvi potezi već nagovještavaju odgovor na ovo pitanje: srozavanje zdravstva, srozavanje penzija, daljnja 'fleksibilizacija' rada, militarizacija društva, marginalizaciju nevladinih udruga, oduzimanje ljudskih prava homoseksualcima, trudnicama, etničkim manjinama, angažiranje obavještajnih službi čak i protiv nedovoljno poslušnih u vlastitim redovima, a o ksenofobiji i odnosu prema izbjeglicama iz azijskih i afričkih zemalja da i ne govorimo", kaže Gabrić.