Prije nego što s ruskom kompanijom Gazprom bude potpisan ugovor o izgradnji magistralnog plinovoda kroz Srbiju i obavljena prodaja većeg dijela domaće naftne kompanije, vlada će sklopiti okvirni sporazum. Za to je na jučerašnjoj sjednici ovlastila ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića da 25. siječnja u Moskvi potpiše sporazum o suradnji u sektoru energetike s Vladom Ruske Federacije. Okvirni sporazum trebao bi poslužiti da se privremeno premosti neslaganje u vladi o “detalju” koji se odnose na prepuštanje većinskog dijela u plinsko-naftnom sektoru ruskoj kompaniji. Na sjednici je Vlada Srbije usvojila tekst sporazuma na čijoj osnovi će se pristupiti razgovorima o zaključivanju ugovora između Srbijagasa i Gazprom exporta o izgradnji plinovoda i podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru i ugovora između Vlade Srbije i Gazprom njefta o prodaji i razvoju NIS-a. Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Aleksejev je izjavio da je najavljeno usvajanje sporazuma o suradnji “dobra stvar za Srbiju i za Rusiju, ali prije svega za bilateralne odnose dviju zemalja”. Dodao je da su neka pitanja ostala otvorena, poput onog hoće li plinovod prolaziti kroz Republiku Srpsku, i da se ta pitanja razmatraju na razini stručnjaka. Aleksjejev je rekao da će, zahvaljujući ovom sporazumu, i da će politički utjecaj Srbije u regiji biti veći. Za sporazum su glasali svi ministri iz DSS-a, NS-a i DS-a, dok ministri iz G17 plus nisu nazočili sjednici. Vlada je zbog pritisaka s ruske strane bila prisiljena da što prije donese odluku o ponuđenom sporazumu, a dogovaranje među njezinim koalicijskim partnerima išlo je prilično sporo. Glavni razlog neslaganja je način privatizacije Naftne industrije Srbije. Ruski državni koncern Gazprom izgradnju magistralnog plinovoda uvjetuje preuzimanjem većinskog vlasništva u naftnoj industriji, ali je, prema mišljenju ministara iz Demokratske stranke i G17, ponuđena cijena od 900 milijuna eura uvrjedljivo niska. Glavni oponent prodaje NIS-a mimo natječaja je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, koji smatra da bi se putem natječaja postigla peterostruko veća cijena. Ruski ambasador nije želio komentirati izjave nekih ekonomskih analitičara da je direktna prodaja NIS-a jedan od najlošijih modela prodaje, istaknuvši da “nije siguran da su analitičari u pravu”. “Nisam siguran da je riječ o kupovini NIS-a ispod cijene i izbjegavanju tendera. To je želja da se osigura energetska sigurnost.