Srbija će u 2007. godini iz proračuna utrošiti 50 milijuna eura za razvoj turizma od kojega do konca godine očekuje 10 puta veći prihod od uloženih sredstava. Prema kazivanju Mlađana Dinkića, ministra za ekonomiju i regionalni razvoj, turizam spada u najperspektivnije grane domaćeg gospodarstva mogućnosti koje nisu ni približeno iskorištene. Prema njegovoj prognozi Srbija će do 2010. godina od turizma ostvarivati milijardu dolara prihoda, a ulaganje u njega pridonijet će ravnomjernijem regionalnom razvoju. Lanjski prihod od turizma iznosio je 403 milijuna dolara, a od početka godine zabilježen je porast od 23 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Takav skok nije zabilježen u nijednom drugom gospodarskom području, pa je pri planiranju razvojne politike prevagnulo shvaćanje prema kojemu treba najviše ulagati u djelatnosti koje ostvaruju najveći prihod. Tako je turizam postao grana koja će omogućiti regionalni razvoj Srbije, osobito krajeva koji su, u pogledu ekonomskog razvoja, na začelju. Do kraja godine bit će napravljeno 11 master planova za razvoj turističkih središta.

Glavna turistička odredišta su toplice, Dunav, planinski, riječni i jezerski turizam, te Beograd kao središte okupljanja poslovnog svijeta, ali zbog bogate povijesne prošlosti i kulturnih događanja postao je privlačan i za tzv. klasičnu turističku klijentelu. U gradsku luku na Dunavu godišnje uplovljava više od 600 brodova s turistima iz europskih zemalja, koji krstarenje tom rijekom koriste i za obilazak glavnog srpskog grada. Velike nade daju se razvoju seoskog turizma, koji omogućava aktivni odmor, a glavna pogodnost u privlačenju turista vidi se u proizvodnji zdrave hrane. Kopaonik je već postao privlačna destinacija za zimski turizam, a u planu je da mu se pridruže Zlatibor i Stara planina, Tara, Divčibare i još neke planinine. Za dolazak turista neophodno je izgraditi infrastrukturu. Zato će najveći dio sredstava iz nacionalnog investicijskog plana biti iskorišten za tu namjenu. Na Staroj planini planirana je izgradnja skijališta koje bi moglo primiti 30.000 skijaša. Na Kopaoniku i Staroj planini izgradit će se umjetna jezera iz kojih će se voda koristiti za pravljenje umjetnog snijega. Za ulaganje u turizam zainteresirane su pojedine marketinške i financijske kuće poput Barkley banke. Od toplica, kojih u Srbiji ima više od 30, prednost će ove godine imati Soko banja u koju će se uložiti 170 milijuna eura. Provedena istraživanja pokazala su da Srbija “leži” na toploj vodi tako da postoji mogućnost za otvaranje više desetina novih lječilišta. Od postojećih najpoznatije su Vrnjačka Banja, Niška Banja, te toplice u Koviljači, Kanjiži, Trepči. Mogućnosti koje pruža zdravstveni turizam u kojemu su najzastupljenije toplice nisu ni približno iskorištene. Osim toplica, razvoj zdravstvenog turizma moguć je na planinama. Na Zlatiboru, Zlataru i Ivanjici postoje zdravstveno-rekracijski centri, što su svojedobno sagrađeni sredstvima mirovinskog fonda. Orijentacija prema zdravstvenom turizmu prekinuta je kada se Srbija našla u sankcijama.

Prodaja Geneksovih hotela

Turističke mogućnosti Srbije otkrilo je još prije 30-ak godina tadašnje rukovodstvo Geneksa, najvećeg uvozno-izvoznog srpskog poduzeća, koje je uložilo sredstva u izgradnju hotela na Kopaoniku. Sadašnje vlasti odlučile su te hotele ponuditi na prodaju. Ministar Mlađan Dinić izjavio je da se dražba na kojoj će biti ponuđena prodaja hotela biti obavljena do konca godine, odnosno prije početka sljedeće zimske turističke sezone. Od prodaje hotela bit će namireni povjeritelji Geneksa. Osim Geneksovih hotela na prodaju će biti ponuđeni i hotel Jat airwaysa u Beogradu.