Iako je broj wellness centara u Hrvatskoj sve veći, korisnici još nemaju nikakvo jamstvo da će dobiti ono što očekuju i što su ponekad vrlo masno platili. Naime, i dalje ne postoje nikakvi standardi koje ova grana uslužnog sektora mora zadovoljiti. Nije propisano kakva je oprema potrebna da bi se nešto moglo zvati wellnessom, edukacija koju moraju proći djelatnici, kao ni standardi sigurnosti i higijene. Privučeni atraktivnim promotivnim porukama korisnici stoga nerijetko iz obećanog raja izlaze duboko razočarani. Najrazvikaniji wellness centri ne bi zadovoljili europske standarde ni kad je u pitanju prostor, kao ni po kvaliteti programa i terapeuta, kod nekih zidovi imaju krivu boju, bazeni nisu dovoljno veliki, a ako pak prostor zadovoljava, onda ne postoje adekvatni wellness programi. Ništa čudno, s obzirom na to da je wellness relativno nova industrija ne samo u Hrvatskoj već i u drugim razvijenim zemljama. Tu granu uslužnog sektora tek čeka procvat pa je potrebno što prije uvesti reda na tržištu.

Bez registra
Točan broj wellness centara u Hrvatskoj još je nepoznat jer ne postoji središnji registar, a centri se otvaraju u sklopu različitih ustanova, od hotela, lječilišta preko sportskih centara do kozmetičkih salona. Na popisu Sektora za zdravstveni turizam Hrvatske gospodarske komore je 34 wellness centra, a u istraživanju Spa Wellness akademije u Lovranu našlo se 49 hotelskih te zdravstveno-turističkih objekata koji nude wellness usluge. Spa Wellness akademija prvo je, zasad i jedino učilište u Hrvatskoj za edukaciju wellness manadžera, trenera i terapeuta, a osim edukacijom bavi se i istraživanjem tržišta, što je s obzirom na okolnosti prilično zahtjevan posao. Akademija je provela istraživanje usluge u sedam zdravstveno-turističkih objekata (toplica, thalassotherapije, termi) te 42 hotela, uočivši da turistička wellness ponuda prevladava na Kvarneru (41 posto) i u Dalmaciji (33 posto). Hotelski objekti u Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj imaju manji udio u strukturi wellness ponude u hotelima. Wellness usluge se najčešće pružaju u hotelima s četiri i tri zvjezdice (45 posto, odnosno 37 posto), ali i u dva zdravstveno-turistička objekta s dvije zvjezdice. Wellness ponudu u hotelskim objektima čine fitnes, saune (suhe saune i parne kupelji), unutarnji i vanjski bazeni, whirlpool, solarij, tretmani njege lica i tijela, masaže, terapijski tretmani pod lječničkim nadzorom, prostorije za opuštanje te zdrava prehrana. U strukturi usluga prevladavaju različite vrste masaža koje u svojoj ponudi ima 76 posto analiziranih objekata, potom fitnes i saune (gotovo 60 posto) te bazeni i tretmani njege (51 posto). Zaključak Akademijina istraživanja je da u okviru tjelesnih aktivnosti još nisu iscrpljene sve mogućnosti koje se mogu organizirati kao dio weness ponude te da duhovne aktivnosti još nisu prepoznate kao važan elelement wellness ponude. “Wellness nikako ne smije biti samo ‘hardver’, odnosno samo bazen, jakuzzi i sauna kao što se često misli, već su bit wellnessa posebni programi prilagođeni korisnicima i njihovim potrebama uz školovani kadar”, ističe voditeljica lovranske Spa Wellness akademije dr. Jelica Popić. Na pokušaj standardizacije djelatnosti sprema se Wellness udruga Hrvatske (WUH) koja po uzoru na razvijene zemlje izrađuje međunarodne standarde koje će ubuduće trebati zadovoljavati domaći centri za wellness i fitnes. Oni koji dokažu da imaju sve što je potrebno, od udruge će dobiti određen broj “zvjezdica” te ući u registar tako da će korisnici moći unaprijed znati što mogu dobiti za svoj novac. Udruga koja je članica Europske federacije za zdravlje i fitnes (European Health and Fitness Association) svojim će članovima podijeliti međunarodne iskaznice koje će potvrđivati njihovu stručnost.

Standardi kvalitete
“Ove godine izradit ćemo standarde koji se odnose na veličinu, opremljenost, kvalitetu kadra te programa wellness centara. Kanimo se potom obratiti svim ustanovama koje imaju wellness programe i pozvati ih da se uključe u standardizaciju. To ni za koga neće biti obvezujuće, no svakom će biti u interesu dobiti potvrdu da ono što radi ulazi u međunarodne standarde kvalitete”, ističe dr. Irena Kos-Topić predsjednica udruge. Uz potporu Udruge već sredinom travnja u Zagrebu će se u sklopu Učilišta za obrazovanje odraslih Vimal otvoriti novo učilište za wellness koje upravo očekuje dopusnicu Ministarstva obrazovanja tako da će se zanimanja koja polaznici steknu na učilištu upisivati u radnu knjižicu. Na novom učilištu školovat će se wellness menadžeri, menadžeri marketinga u wellnessu, recepcioneri, koordinatori, wellness terapeuti te maseri.

Njemačka – zemlja wellnessa

Magazin Fokus Njemačku je proglasio zemljom s najvećom gustoćom objekata za povećanje osjećaja ugode ili zdravlja, a njemački kadrovi educiraju se u čak 340 wellness akademija. Nijemci su ujedno i među najvećim korisnicima wellness programa; svaki peti Nijemac, ali i Austrijanac na godišnji odmor ide s namjerom uživanja u blagodatima ljekovitog dodira. Godine 2001. u Njemačkoj je potrošeno 5,3 milijuna eura na “odmore u svrhu zdravlja”, od toga 3,9 milijuna na tuzemna i 1,4 milijuna na inozemna putovanja. Usporedbom 1999. i 2002. analiza putovanja je pokazala 125-postotni porast zanimanja za wellness odmor. Ukupno 1200 hotela na njemačkom govornom području promovira se na temelju kategorije “wellness”.

Što je zapravo wellness

Wellness se sastoji od četiriju temeljnih elemenata: fizičke aktivnosti, duševne aktivnosti, osobne relaksacije te zdrave i prirodne prehrane. WUH wellness dijeli na pasivni i aktivni te konzumerski. Pasivni wellness je ono s čim se najčešće povezuje, to su tretmani masaže, kupke, saune, aromaterapija, terapija svjetlom i bojom… Aktivni wellness može se prevesti i kao zdravstveni fitness, to može biti kardiotrening na uređajima uz kontroliranje pulsa, lagani trening za povećanje snage na fitness spravama, pilates, gimnastika za leđa, tai-chi, joga, autogeni trening.

Biznis od dvjesto mlrd. dolara

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Američki ekonomist Paul Zane Pilzer u knjizi “The Wellness Revolution” predviđa da će wellness postati sljedeća “trillion-dollar” industrija. Wellness na početku stoljeća je donosila oko 200 milijardi dolara, a prema njegovim predviđanjima do 2010. mogla bi narasti na tisuću milijardi. Predviđanja se temelje na tome što su ljudi sve više u strahu od nezdravog života, a i sve više shvaćaju da smisao života nisu samo rad i odricanje, već i uživanje. Wellness kao biznis zahtijeva velike investicije. “Samo od wellnessa se teško može živjeti jer traži znatna ulaganja, od opreme preko održavanja do kadrova, tako da bi se on trebao graditi kao dodana vrijednost turističkoj ponudi”, navodi dr. Jelica Popić. Drugim riječima, wellness usluga trebala bi dopunjavati ponudu, odnosno pridonositi popunjenosti smještaja. Logično je stoga što se najveći broj wellness centara otvara u sklopu hotela ili toplica kao dio zdravstvenog turizma. Popić ističe kako investitori često griješe jer u svoje centre žele staviti baš sve što postoji i na to potroše bogatstvo.