Rezultati prodaje Toyote Prius, jedinog hibridnog automobila na hrvatskim cestama, teško mogu zadovoljiti proizvođača. Iako se u svijetu prodalo više od pola milijuna Toyotinih vozila s hibridnim pogonom, od čega oko 450.000 Priusa, hrvatski su kupci pokazali da im ekološki element još nije na prvom mjestu i u proteklih su godinu dana kupili 34 Priusa. Doduše, možda im je svijest o ozbiljnosti ekološkog trenutka potisnula situacija na tekućem računu, s obzirom da ovaj automobil stoji 28.550 eura, odnosno 31.500 eura za model s GPS navigacijom i Bluetooth GSM vezom. Osim cijene, vjerojatno je sva sila elektronike kojom Prius obiluje odvratila konzervativne vozače. Tu nije pomoglo ni osam godina garancije na pogon, pored standardne tri godine (ili sto tisuća kilometara) na čitavo vozilo, koliko daje Toyota.

Bez pogodnosti
U hrvatskom predstavništvu tijekom proteklih godinu dana nije bilo niti jedne informacije o kvaru, no kako je riječ o malo prodanih primjeraka iz toga se ne može izvlačiti previše ozbiljnih zaključaka. Automobil s jedinstvenim pogonom na našem tržištu, koji bitno manje zagađuje okoliš jer se standardni motor kombinira s električnim pogonom i tako troši daleko manje goriva, nije impresionirao ni državu. Ne postoji, naime, ni jedna pogodnost kojom bi država potaknula vožnju Priusom, iako to čini veliki broj drugih zemalja. Hrvatsko predstavništvo Toyote računalo je, primjerice, na ukidanje trošarina, no nadležna ministarstva nisu bila zainteresirana. Neke su zemlje učinile upravo to, ili su pak vožnju tim automobilom dopustile u središtima grada gdje druga vozila ne smiju. Neke zemlje koje ograničavaju uporabu osobnih automobila pojedinim danima te zabrane ne primjenjuju na ovaj automobil. U Ministarstvu zaštite okoliša rekli su nam da su donijeli potrebne propise i da je sljedeće na potezu Ministarstvo financija. Iz tog ministarstva nam nisu odgovorili što će i kada poduzeti da se nameti na vozila koja manje zagađuju okoliš dodatno smanje. Poučeni dosadašnjim iskustvom gotovo je nevjerojatno da tih tridesetak vozača Priusa ne plaća državi čak i više od ostalih. Jer, vlasnike automobila na plin, koji također manje zagađuju okoliš, država zapravo kažnjava. Takvi automobili prilikom godišnjeg tehničkog pregleda plaćaju oko 500 kuna više od onih na benzin, a i troškovi atesta izuzetno su visoki. Državi je, naime, normalno da, umjesto poticanja vozača na ekološki prihvatljivija goriva, puni svoje proračunske rupe i na ovaj način. Veća naknada zapravo se plaća za cestarinu prilikom registracije uz obrazloženje da vozila na plin ne plaćaju dodatni porez za održavanje i gradnju prometnica koji se plaća prilikom svakog ulijevanja benzina i dizela (40 lipa po litri goriva). Naravno, i u ovom slučaju iskustva drugih zemalja bitno su drukčija, od sufinanciranja ugradnje plina do nekih drugih pogodnosti. Ipak, u hrvatskom predstavništvu Toyote ne očajavaju iako su planirali u prvih godinu dana prodati 50-tak Priusa. Zadovoljni su prodajom svojih ostalih modela, a nadaju se da će za Prius doći bolji dani. Možda već od ovog travnja kada na hrvatsko tržište dolazi novi, opremljeniji Prius osvježenog vanjskog izgleda, profinjenije unutrašnjosti, poboljšane dinamike vožnje, pojačane šasije i preciznijeg upravljanja… Najzanimljiviji je novi sustav pomoći pri parkiranju kojim će biti opremljeno novo vozilo. Riječ je o sustavu koji će sam parkirati vozilo na mjesto koje vozač odabere, bilo da se radi o parkiranju u nizu ili pak o parkiranju vožnjom unatrag.

Auto koji sam parkira
Pritiskom tipke na komandnoj ploči aktivira se sustav koji skenira mjesta oko sebe. Vozač odabire mjesto na koje se želi parkirati putem ekrana osjetljivog na dodir, a zatim može staviti ruke iza glave jer će vozilo samo parkirati. Jedino što vozač kontrolira to je zaustavljanje vozila. Ako vozač ne želi koristiti taj sustav, može se poslužiti drugim koji uključuje stražnju kameru. Slika se proicira na zaslon na komandnoj ploči, a prikazuju se i linije vodilje u boji s predviđenim putem vozila za sigurno parkiranje na odabrano mjesto. I sadašnje je vozilo i te kako atraktivno i ugodno za vožnju. Zbog svog jedinstvenog pogona pri nižim brzinama gotovo je bešumno, a tek malo bučnije kad se energično pritisne papučica gasa. U takvim situacijama vozilo pokreću oba motora, benzinski i električni, a ubrzanja su vrlo pristojna. Potrošnja zaista najviše ovisi o vozaču. Službene brojke kažu da se kombiniranom vožnjom troši 4,3 litre goriva na sto kilometara. U Toyoti su nam pak spomenuli primjer njihovog zaposlenika koji je sebi kupio Priusa i pažljivom vožnjom uspijeva potrošnju održati na manje od četiri litre. Mi smo u jednodnevnom testu prosječno trošili oko 6,5 litara. Naravno, o štedljivoj vožnji smo najmanje razmišljali.

Cestom po plinu

Vozilima na plin u Hrvatskoj se naplaćuje veća cestarina, uz obrazloženje da ona ne plaćaju poseban porez za održavanje i gradnju prometnica koji se plaća kupnjom svake litre benzina ili dizela. Za razliku od drugih zemalja ‘plinaši’ imaju i skuplji tehnički pregled od benzinaca, a i troškovi atesta vrlo su visoki.