Nakon što slovenski poslodavci u privatnom sektoru nisu pristali na sindikalne zahtjeve za višim plaćama radnika, opći štrajk upozorenja održan u srijedu nije se mogao izbjeći. Interese slovenskih poslodavaca najodlučnije je zagovarao glavni direktor Gospodarske komore Slovenije Samo Hribar Milič i na sebe preuzeo odgovornost za sve posljedice jednog od najvećih štrajkova u samostalnoj Sloveniji. Hribar Milič (50), koji je magistrirao sociologiju i svoju profesionalnu karijeru počeo osamdesetih godina kao odgovorni urednik Radija Študent, a potom kao novinar nastavio na Radiju Glas Ljubljane, već je duže vremena uključen u socijalni dijalog. Sredinom prošle godine upravni odbor Gospodarske komore, u kojem imaju glavnu riječ direktori velikih slovenskih tvrtki, imenovao je Hribara Miliča za glavnog direktora komore za četverogodišnji mandat. Posljednjih nekoliko godina bio je glavni tajnik Udruženja poslodavaca Slovenije i kao član ekonomsko socijalnog vijeća cijelo je vrijeme sudjelovao u kolektivnim pregovorima sa sindikatima. Kad je lani preuzimao tu funkciju, Hribar Milič se vratio na njemu dobro poznat teren. U komori je bio devet godina, a u njoj se od projektnog direktora i tajnika Udruženja za obrt popeo do položaja potpredsjednika, a prije imenovanja za glavnog direktora bio je kraće vrijeme njezin privremeni predsjednik. Tadašnji ga je predsjednik skupštine Komore i direktor kranjske Save Janez Bohorič predstavio kao čovjeka koji poznaje djelovanje komore, kao borca koji bi mogao poboljšati suradnju između dva velika predstavnika poslodavaca – Komore i Udruženja poslodavaca Slovenije. Okolnosti mu nisu bile baš naklonjene jer prije nego što je preuzeo direktorsku fotelju slovenski je parlament promijenio zakon o Gospodarskoj komori prema kojem članstvo u njoj više nije obvezno, pa je komoru sa 64.000 članova napustilo čak 16.000 poduzeća, a prihodi od članarine smanjeni su za 20 posto. Financijskim planom za ovu godinu komora računa na 9,61 milijun eura ukupnog prihoda. Hribar Milič je ustvrdio da će taj trend zaustaviti i poduzeća privući boljim uslugama. Svjestan što ga čeka u takvim okolnostima obećao je da će djelovanje komore poboljšati i potruditi se da komora postane i ostane najjači lobi slovenskog gospodarstva.

Obećao je da će uvažavati interese svakog člana komore jer su njezini članovi kupci, a kupac je kralj. Ustvrdio je da se neće braniti zapošljavanja stranaca, a baš u srijedu, kad je u slovenskom gospodarstvu prema ocjenama sindikata štrajkalo oko 150.000 radnika nezadovoljnih niskim plaćama, Hribar Milič je bio u Sarajevu na poslovnoj konferenciji gdje je, kako kaže, otvarao kanale za nove investicije, predstavio slovenske potencijale i tražio kadrove kojih slovenskoj privredi nedostaje. Sindikaliste je optužio da pretjeruju s podacima o veličini štrajka i da manipuliraju što nije dobro za njihove buduće pregovore. Kaže da u većini poduzeća štrajk upozorenja nije bio tako dramatičan kao što su ga prikazali sindikati i da su zbog toga u komori ogorčeni. Pregovori za povećanje plaća za prošlu godinu između šest sindikalnih srednjišnjica u gospodarstvu s predstavnicima organizacija poslodavaca vodili su se prilično neuspješno punih devet mjeseci. Predsjednik najvećeg sindikata u gospodarstvu s oko 200.000 članova Dušan Semolič kaže da je njihov glavni zahtjev bio sklapanje kolektivnog ugovora kojim bi uredili povećanje plaća u 2007. godini. Uvjeren je da je za Sloveniju, kad su lani postigli visok gospodarski rast, zabrinjavajuće da čak 120.000 zaposlenih ima plaću nešto veću od 400 eura neto. U Sloveniji je prosječna plaća u prosincu lani iznosila 870 eura neto. Tekstilna radnica u Muri zaradi mjesečno oko 380 eura, dok se plaće 40 posto zaposlenih u trgovini kreću od 380 do 545 eura. Sindikati su tražili za šest posto više osnovne plaće, što poslodavci nisu prihvatili, nego su ustvrdili da je većina poduzeća lani povećavala plaće i bez kolektivnog ugovora.