Nakon što je prošla bolan proces utvrđivanja vlasništva i godine neuspješnog poslovanja opterećenog političkim borbama, te lani vraćena u potpuno vlasništvo države, druga najveća farmaceutska kompanija u Srbiji, Galenika d.d., polako se vraća u utakmicu. Prodaja je u prošloj godini povećana za 20 posto, dobit u prvom kvartalu ove godine za 33 posto, a u proteklom razdoblju kompanija je osvojila niz nagrada za uspješno poslovanje. Ova zemunska tvrtka zauzima oko 30 posto domaćeg tržišta, a već dvije godine vodi ju Aleksandar Pravdić, javnosti poznatiji kao visoki dužnosnik Koštuničina DSS-a i bivši potpredsjednik Vlade Srbije. Još se, međutim, ništa određeno ne govori o prodaji tvrtke, odnosno okrupnjavanju, koje je jedan od najvažnijih preduvjeta opstanka u inovativnoj generičkoj industriji, što je zacrtani smjer Galenike. Nakon spora s bivšim vlasnikom, američkom kompanijom Valeant Pharmaceuticals International, po arbitražnoj presudi Međunarodnog suda u Ženevi Galenika je trebala isplatiti 50 milijuna dolara, što je kroz pregovore smanjeno na 34 milijuna. Rata od 28 milijuna isplaćena je u ožujku 2006. godine, a ove godine očekuje se isplata ostatka. To je platila Galenika i za tu vrijednost prenijela Vladi udjele u vlasništvu drugih kompanija koje je imala kroz bonitetne akcije, među ostalim u Komercijalnoj banci, Velefarmu te tvrtki “Simo Milošević”. Tvrtka je sad u formalnom vlasništvu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. U Galenici s ponosom ističu da je vodstvo Galenike bilo vrlo hrabro jer za iznos duga nije smanjen kapital Galenike, što je po zakonu bilo moguće, nego je dug knjižen kao izvanredni rashod i onda pokriven iz tekućeg poslovanja. “To je veliki rezultat jer smo iz te priče izišli s poslovnom dobiti od 596 milijuna”, kaže Ivana Rokvić, menadžerica za odnose s javnošću, te napominje da Galenika posluje s vlastitim sredstvima i nije kreditno zadužena. Vlada je četiri milijuna dolara pretvorila u svoj udio u Galenici, što je tri posto dionica.

“Idući korak je bio da se dugovi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje prema državi pretvore u vlasnički udjel države u Galenici. To je iznimno dobar korak i očekujemo da se taj zaključak Vlade realizira ove godine”, ističe Rokvić te dodaje da se razmišlja o dokapitalizaciji društva da bi se poboljšao financijski impuls te omogućila nova faza razvoja i prisutnosti na tržištu, te da se kroz ozbiljne partnere ostvari mogućnost većeg proširenja tržišta. Svi osnovni pokazatelji poslovanja Galenike u posljednje dvije godine pokazuju tendenciju rasta, a pozicija na tržištu znatno je poboljšana. Prodaja je u toku prošle godine povećana za 20 posto, a u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle godine veća je za 14 posto. Kapaciteti u proizvodnji maksimalno su iskorišteni. Opseg proizvodnje u prošloj godini povećan je za osam posto, a u prvom kvartalu ove godine ostvarena je rekordna proizvodnja i rast od 21 posto. Galenika ima više od 250 proizvoda različitih oblika, čime pokriva gotovo sve farmakološke grupe lijekova, te parafarmaceutske, stomatološke i veterinarske proizvode. “Ovakav rast proizvodnje uvjetovan je povećanom potražnjom, ali i dobrom koordinacijom prodaje, proizvodnje, nabave i ostalih funkcija koje pružaju logističku podršku. Poslovna dobit u prva tri mjeseca ove godine povećana je za 33 posto”, napominje Rokvić. U posljednje dvije godine oporavio se i izvoz. Proizvodi Galenike danas se mogu naći u Makedoniji, Republici Srpskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, a u proceduri su registracije lijekova u zemljama Bliskog i Srednjeg istoka. Analitičari se, međutim, boje da bi jaka konkurencija, prvenstveno vršački Hemofarm, vrlo lako mogla Galeniku izbaciti iz kolosijeka ako se tvrtka uskoro ne priključi nekom jačem igraču. Kad je u pitanju prodaja, čini se da vlasnik čeka da zemunskom proizvođaču lijekova poraste cijena, što će se sigurno dogoditi nakon novih ulaganja za koja se Galenika sprema već u idućoj godini. U planu je, naime, gradnja tvornice za čvrste farmaceutske proizvode u vrijednosti od oko 40 milijuna eura, što će se namiriti putem kredita koje Galenika planira otplatiti sama. Potom je na redu gradnja pogona za polutekuće i tekuće proizvode, što bi bila investicija od oko 20 milijuna eura, a kad se uđe u operativnu pripremu za tu investiciju onda će biti potrebna dokapitalizacija.