„Na eventualnu pojavu EPH-ova tabloida i napada na tržišnu poziciju našega dnevnog lista 24 sata odgovorit ćemo višestrukim protunapadom u čiji uspjeh ne sumnjamo, uostalom kao što smo od novopokrenutog 24 sata expressa preko noći napravili treći najčitaniji tjednik u zemlji”, govori kreator svih novih Styrijinih proizvoda.

Po svemu sudeći EPH kreće s tabloidom, kakav će biti Styrijin odgovor?
Svaku konkurenciju ćemo pozdraviti i dočekati spremni. Više puta su postojale takve najave, a na kraju na kioske nije izašlo ništa. Mi smo svaki put pripremali ozbiljan odgovor, kao i sada, ali naravno ne možemo otkrivati o čemu je riječ. Možemo samo reći da ćemo na napad na naše tržišne pozicije odgovoriti višestrukim protunapadom. Za nas to nije defenzivni izazov, već upravo suprotno. Mi to shvaćamo kao priliku za krajnje ofenzivan odgovor kojim možemo povećati i osnažiti svoje tržišne pozicije te iskoristiti tuđu nesmotrenost na neočekivan način. Usudio bih se reći da nas to i zabavlja.

Što je s projektom jeftinijeg, ‘malog Večernjaka’, jeftinije verzije toga dnevnog lista? Kada starta, koliko će stajati, kakva je koncepcija?
To je samo jedan od projekata koje razmatramo i koje smo detaljno razradili. Na njemu se vrlo ozbiljno radi. Što god pokretali u budućnosti, želimo da su to dobro razrađeni vrhunski medijski proizvodi iza kojih možemo stajati dugoročno. Možemo ga lansirati već sutra, no još razmatramo kako se taj i ostali projekti uklapaju u ukupan plan i strategiju. To je sve što zasad možemo otkriti.

Jeste li ste zadovoljni s projektom 24 sata express? Kolika je prosječna naklada?
Izuzetno smo zadovoljni. U samo mjesec dana osvojili smo treće mjesto među svim tjednim tiskovinama prema prodanoj nakladi i čitanosti. Uvjereni smo da će rezultat u budućnosti biti još bolji. U prva tri mjeseca prosjek prodane naklade je 35.000 primjeraka, a najveća pojedinačna prodana naklada je 45.000 primjeraka. Prema mjerenjima Pulsa, svaki broj pročita 145.000 ljudi. To su fantastični rezultati. Bilo je sličnih pokušaja drugih izdavača koji nisu uspjeli zato što osim izdavačkog okvira nisu pogodili najvažniju stvar – što publika treba i želi.

Večernjakov subotnji prilog Obzor odnedavna se može i odvojeno kupiti na kiosku, je li to bila dobra ideja?
Obzor je projekt na duge staze. To je najutjecajniji tjednik u Hrvatskoj i na njegovu razvoju će se još mnogo raditi. Želimo da Obzor bude jedinstveno mjesto okupljanja za sve ljude koji misle. Obzor želi ponuditi pamet, a ne pametovanje. U moru kompromitiranih i potrošenih naslova i autora želimo ponuditi svježinu i ozbiljnost, uzdizati ideje i razmjenu različitih mišljenja. Izdvojena prodaja na kioscima na dosadašnji način tek je bio mali marketinški test. No siguran sam da ćemo i tu ponuditi ugodna iznenađenja.

Koliko se napravilo na razdvajanju dnevnih novina od njihovih portala, trpa li se i dalje sadržaj ‘lopatama’?
Ne trpa se ništa. Portali nisu odlagalište onoga što novine proizvedu. Mi smo u svim redakcijama snažno pokrenuli integraciju print i “online” redakcija. Neki su tek počeli, a neki odavno završili. No smisao integracije nije identičan proizvod na dvije platforme, već sinergija i koordinacija. Ideja iste ponude na dvije platforme, platnoj i besplatnoj, odavno je mrtva. Svaka platforma mora nuditi smislen sadržaj, ali specifičan za platformu, iako je pod istim brendom. To ne znači da “online” publici treba početi uskraćivati sve sadržaje, no ipak ekskluzivnim stvarima mjesto je u printu.

Priprema li se Styria za iPad tehnologiju?
Uskoro ćemo izbaciti jedno iPad izdanje, no kod toga nema žurbe. Proći će godine dok se na toj platformi bude mogao kreirati isplativi biznis model, a osim toga proći će godine dok penetracija “tablet” uređaja bude vrijedna ozbiljne pozornosti velikih medijskih kuća. “Tablet” tehnologije donose ozbiljne promjene u način konzumacije medija, no u ovom trenutku ipak se sva ta buka u vezi s iPadom temelji na pretpostavkama. To je zapravo velik eksperiment.

Jeste li ste zadovoljni kvalitetom i izgledom Styrijinih izdanja u Hrvatskoj?
Naša izdanja jako dobro izgledaju, no uvijek može bolje. Mnogo pozornosti smo uložili u dizajn naših proizvoda, ne zato da bi izgledali lijepo, već da bi bili usmjereni na potrebe publike i da bi nosili određenu poruku. Dizajn je nedjeljiv dio novina, portala ili magazina, no on je bezvrijedan bez dobrog sadržaja. Nikad nećemo biti zadovoljni kvalitetom sadržaja iako je na zavidnoj razini, jer bismo time prestali težiti boljem i zahtjevnijem. Naše strateško usmjerenje je konstantan rad na poboljšanjima i neprekinut fokus na razvoj. Obraćamo se mnogim publikama i skupinama i svakoj se moramo prilagoditi. Općenito, razina kvalitete i profesionalnih standarda u Hrvatskoj zapravo je prilično niska, a Styria želi predvoditi pomicanje granica kvalitete i dizanje kriterija na ljestvici.

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

Spremate li nove projekte?
Za sada razrađujemo više od deset ozbiljnijih projekata u grupi i još jako puno malih. Izuzetno smo aktivni.

Treba li država pomoći izdavačima i na koji način?
Država izdavačima ne treba pomoći, već joj jednostavno skinuti omču oko vrata. Država je najveći medijski “poduzetnik” koji zloupotrebljava svoj položaj i dotacijama državnih i javnih medija – HRT, Hina, Vjesnik – narušava tržišnu utakmicu. Pitanje HRT-a tu je presudno. Oglašavanje na HRT-u, koji ima stravično velik prihod od pristojbe, mora se ukinuti na ovaj ili onaj način, ali mora. O tome se u posljednje vrijeme jako mnogo govori, no čini se da se odgovorni prave gluhi. Ako se to ne učini, ugroženo je čitavo izdavaštvo, komercijalne televizije, zapravo cijela medijska industrija. Posljedice takvoga gušenja medijske industrije vraćaju nas u neka druga vremena, u gušenje pluralizma i nedopustivu kontrolu države nad javnim komunikacijama.

Hoćete li u skoroj budućnosti početi naplaćivati sadržaj i na koji način?
Naplaćujemo ga na kioscima. Na internetu gotovo sigurno nećemo, osim u vrlo specifičnim slučajevima.

Kako se zaštititi od ‘piraterije’, odnosno krađe sadržaja novina?
Zaštita zahtijeva samo trud i korištenje postojeće regulative. Svi ozbiljni medijski igrači jako su frustrirani krađama i svi poduzimaju mjere da tu pojavu napokon suzbiju. Procjenjujem da će pitanje “piraterije” ili, kako to volimo zvati, prepisivačine biti potpuno riješeno u roku dvije godine. Stvar je jednostavna, samo treba reći dosta! Najgore je što mnogi bogati mediji, poput državnih, prednjače u toj prepisivačini.

Trebaju li novac za preuzete tekstove dobiti novinari, već udruženi u DZNAP ili izdavači?
To ovisi o ugovornim odnosima i pravnoj regulativi. Ako je samostalni novinar sam napravio neki tekst, autorsko djelo, uložio u to svoje vrijeme, sam financirao sve troškove i na kraju preuzeo rizik, logično je da uživa sva prava svojega autorskog rada. Ako je neki novinar sklopio ugovorni odnos s izdavačem, napravio tekst unutar velikog sustava, koristeći resurse te kuće, onda je pak logično da izdavač nastoji to djelo maksimalno komercijalizirati. No, nažalost, pitanje je koliko će tu biti novca.

U padu su naklade, oglasi i dr., na čemu se u medijima uopće može zaraditi?
I dalje se može dobro zaraditi na tradicionalnome izdavačkom poslovnome modelu. Ali samo ako se zadovolji potreba publike, bilo koje vrste publike, u bilo kojem žanru. Zadovoljna publika uvijek će kupnjom honorirati kvalitetu. Isto vrijedi i za oglašivače. Svaki medij koji je sposoban oglašivačima isporučiti rezultate nema se čega bojati.

Kako je Styrija Hrvatska lani poslovala?
Pozitivno i uspješno.