Najveći tržišni udjel u maloprodaji u glavnom gradu BiH i najvećem dijelu Bosne imaju tamošnje trgovačke tvrtke MIMS i VF komerc. U Republici Srpskoj najveći tržišni udjel također imaju lokalni trgovci, među kojima je najveći banjolučki Tropik. Prije gotovo tri godine CBA Hrvatske bio je spreman povezati nekoliko većih trgovačkih tvrtki u BiH kako bi se tržišno mogli natjecati s inozemnih velikim trgovačkim tvrtkama koje su najavljivale svoj dolazak. O formiranju CBA BiH pregovarali su vlasnici nekadašnjeg Prodexa iz Gruda, MIMS-a, Omege iz Živinica kod Tuzle, Tropika iz Banje Luke… Projekt je htjela podržati i Europska banka za obnovu i razvoj ulaganjem novca za gradnju velikog trgovačkog centra u glavnom gradu BiH. Pokušaj nije uspio zbog neslaganja tamošnjih velikih trgovaca. U međuvremenu u BiH od većih trgovačkih lanaca znatnije je ušao samo slovenski Mercator. Agrokor, odnosno Konzum ima tek jednu veletrgovinu u Sarajevu. U javnosti BiH najavljuje se kako tri velika trgovačke tvrtke Konzum, Delta i Mercator najavljuju snažan prodor na tržište BiH. Prije desetak dana vlasnici dvije najveće sarajevske trgovačke tvrtke Mujo Selimović, vlasnik MIMS-a, i Jasmin Salmanagić, vlasnik VF komerca, potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji u maloprodaji, odnosno ugovor o zajedničkom nastupu na tržištu i prema dobavljačima. Kako se neslužbeno doznaje, moguće je i njihovo vlasničko povezivanje osjete li se ugroženima ulaskom jačih stranih trgovačkih tvrtki. Prije poslovnog ugovora Selimovića i Salmanagića propali su, kako navode sarajevski mediji, pokušaji vlasnika Agrokora Ivice Todorića za preuzimanje VF komerca. Todorić je, kako navodi sarajevski tjednik Slobodna Bosna, za iznajmljivanje trgovačkih prostora vlasniku VF komerca nudio 35 milijuna eura, a Salmanagić je tražio 40 milijuna. Iz beogradske Delte krajem prošle godine najavili su regionalno širenje u koje će uložiti oko 400 milijuna eura.

Najveća srbijanska trgovačka tvrtka u vlasništvu Miroslava Miškovića želi prije svega ući na tržište BiH. Kako prenose sarajevski mediji, Mišović je donedavnom predsjedajućem Vijeća ministara BiH Adnanu Terziću izrazio namjeru da kupi VF komerc za što je od njega kao jednog od najutjecajnijih dužnosnika SDA zatražio pomoć. Za preuzimanje VF komerca zanimanje je pokazao i slovenski Mercator. Razlog zbog čega velike regionalne trgovačke tvrtke žele preuzeti VF komerc je što sve imaju najveći tržišni udjel na svojemu nacionalnom tržištu, dok u BiH tržište nije pod kontrolom nijedne tvrtke koja bi mogla zasutaviti ulazak neke od jačih trgovačkih tvrtki iz susjedstva. Zbog toga Mercator, Konzum i Delta prostor za širenje nastoje ostvariti u BiH. Preuzimanje VF komerca pokazalo se kao najisplativije, tvrdi se u sarajevskim medijima, zbog dugotrajne financijske krize vlasnika te tvrtke Jasmina Salmanagića. Prošle je godine dobio kredit od Europske bake za obnovu i razvoj u iznosu od 25 milijuna eura. U prošloj godini sagradio je četiri nove veće trgovine, ali iz neslužbenih se izvora tvrdi kako je dio kredita iskoristio za plaćanje dugovanja. Uz to, vlasnik VF komerca sklon je kockanju u kasinima u inozemstvu gdje gubi milijunske iznose. Mujo Selimović većinski je vlasnik najveće domaće trgovačke tvrke koja okuplja četiri trgovačka lanca MIMS, Merkur, Dobrinja i Klas. Zainteresiran je za suradnju sa Salmanagićem jer bi na taj način dobio povoljnije uvjete nabavke robe, a ako netko iz susjedstva preuzme VF komerc, sam bi se teže suprotstavio gubitku tržišta. Poslovna suradnja MIMS-a i VF komerca trebala bi spasiti Salmanagića od financijskog sloma, tvrde upućeni izvori u ekonomiji BiH. Sadašnji zajednički tržišni udjel MiMS-a i VF komerca, prema istraživanju agencije CATI, negdje je oko 11 posto. Manji trgovci u BiH još drže više od 50 posto tržišta. Veće tržišne udjele imaju Interex (6,8 posto), MIMS (6,7 posto), VF Komerc (4,2 posto) te Drvnopromet, Makpromet, Mercator i Robotkomerc s nepunih jedan posto.