U 2007. godini, rekordnoj po ostvarenom vanjskotrgovačkom deficitu od 6,9 milijardi eura, Srbija je uvezla robu u vrijednosti 13,35, a njezin izvoz je iznosio 6,45 milijardi eura. Negativna vanjskotrgovinska bilanca, prema mišljenju ekonomista, dosegla je zabrinjavajuće razmjere. Prognoze su također nepovoljne jer inozemni ulagači zbog povećane političke nestabilnosti pokazuju smanjeno zanimanje za investiranje u Srbiju. Dosad su poduzeća koja su kupila inozemne kompanije bila u vrhu po ostvarenom izvozu, što je smanjivalo vanjskotrgovači deficit.

Srbi iz Luksemburga
Ako vlada bude uporna u zaoštravanju ekonomskih odnosa sa zemljama koje su priznale neovisnost Kosova, Srbija bi mogla zapasti u tešku ekonomsku krizu s nesagledivim posljedicama. Najveća dosadašnja ulaganja u srbijansko gospodarstvo dolazila su iz zemalja koje su priznale neovisnost Kosova ili to kane uskoro učiniti. Riječ je, prije svih, o Norveškoj, Austriji, Sloveniji, Italiji i Njemačkoj. Srbija najviše izvozi čelik i željezo, poljoprivredno-prehrambene proizvode, obojene metale i odjeću, a u njezinu uvozu prevladavaju nafta, plin, automobili, industrijska oprema i željezo. U pogledu najvećih neposrednih investicija Norveška je sa 1,5 milijardi dolara, koliko je uložila u razdoblju od 2000 do 2006. godine, na prvome mjestu. Slijede Njemačka sa 1,32 milijardu, Grčka sa 1,3 te Austrija i Slovenija sa oko milijardu dolara. Po ulaganjima u 2007. godini, austrijske kompanije se sa 741,5 milijuna dolara nalaze na prvom, a luksemburške sa 230 milijuna dolara na drugom mjestu. Iza tvrtki koje su registrirane u toj maloj državi u većini slučajeva riječ je o srbijanskom kapitalu kojeg su domaći tajkuni svojedobno iznijeli iz zemlje, a sada ga vraćaju ulaganjima u profitabilne poslove. Na visokom trećem mjestu nalazi se kapital iz Crne Gore. Građani te zemlje sredstva dobivena od prodaje nekretnina strancima najviše ulažu u kupnju stanova u Beogradu. Kompanije iz Grčke lani su uložile 164,8 milijuna dolara, iz Italije 143 milijuna, te iz Cipra 131,5 milijuna dolara. Najveći pojedinačni izvoznik je željezara US Steel u vlasništvu istoimene američke kompanije, koja je u 2006. godini izvezla čelik i željezo u 80 zemalja u vrijednosti 664,6 milijuna dolara, što je 10 posto ukupnog srbijanskoga izvoza. Prema još neslužbenim podatcima, taj postotak je u 2007. godini povećan na 13 posto. Zbog nedostatka domaćih sirovina US Steel je najvećim uvoznicima s udjelom u ukupnom uvozu od 7,2 posto. Što se tiče vanjskih tržišta, Srbija najviše izvozi u Italiju, na čije tržište plasira 12,4 posto ukupnoga izvoza. Slijede BiH, Crna Gora i Njemačka, koja se nalazi na prvom mjestu u sektoru srbijanskog uvoza. Iz Njemačke se najviše uvozi oprema i automobili. Samo na uvoz automobila lani je utrošeno oko milijardu dolara. Ukupan lanjski uvoz iz Njemačke iznosi blizu 1,5 milijardi eura. Na drugom mjestu nalazi se Rusija koja u srbijanskom uvozu sudjeluje sa 14,3 posto. Iz te zemlje najviše se uvoze nafta i plin. Zbog uvoza energenata Srbija ima najnegativniju razmjenu baš s Rusijom u kojoj ostvaruje svega pet posto vlastitog izvoza iako s tom zemljom ima sporazum o slobodnoj trgovini.

56 posto izvoza ide u EU
Veliki nesklad između uvoza i izvoza nastao je zato što Srbija nema odgovarajuću robu za sve izbirljivije rusko tržište, osobito kada je riječ o moskovskom. U posljednje vrijeme pojedina srbijanska poduzeća nastoje prodrijeti na tržište izvan Moskve, koje je manje izbirljivo, ne bi li se na taj način ublažila negativna vanjskotrgovinska bilanca. Regionalno gledano, Srbija najviše izvozi na tržište EU na kojem plasira 56 posto ukupnog izvoza. Zbog toga gospodarstvenici upozoravaju vladu da ne pogoršava odnose s EU jer bi time ugrozila prodaju srbijanske robe koja ima posebne pogodnosti u izvozu na tržište EU. Na njezino tržište izvozi se godišnje 180.000 tona šećera, a zbog uvedenih pogodnosti povećan je izvoz tekstilnih proizvoda, mesa, mlijeka, voća, prije svega maline.