Udruga “Zlatna dob” pokrenula je inicijativu za izgradnju prve namjenske stambene zgrade u Hrvatskoj prilagođene starijim osobama koje bi bile vlasnici apartmana. No za razliku od njihovih sadašnjih stanova, takozvani apart-dom bio bi izgrađen po visokim standardima namjenskog stanovanja, odnosno imao bi svu opremu i usluge koje će im zatrebati ako se razbole ili onemoćaju, a kao članovi udruge osim stana bili bi zajednički vlasnici i svih zajedničkih prostora. Iako se još čeka investitor koji će ući u projekt, nema sumnje da ga Udruga neće dugo tražiti, budući da je potencijalnih korisnika, odnosno stanara takvih objekata u Hrvatskoj, kao uostalom i cijeloj Europi sve više. Prema trendu povećanja broja starijih osoba procjenjuje se da danas u Zagrebu svaki peti stanovnik ima 65 i više godina, a po zadnjem popisu stanovništva 2001. godine takvih je ljudi u Hrvatskoj bilo skoro 700 tisuća. “Mnogi ljudi daju puno novca za uređenje grobnica i sprovode prvog razreda, pritom uopće ne misleći što će se događati od trenutka njihova umirovljenja do smrti”, ističe Dragutin Vujić, predsjednik upravnog odbora Udruge Zlatna dob koja je osnovana s ciljem promicanja aktivnog življenja starijih osoba.

Kvalitetan život
Budući apart-dom također će biti namijenjen zdravim i aktivnim umirovljenicima koji se žele ili “osamostaliti”, odnosno rasteretiti svoje potomke s kojima stanuju ili naprosto kvalitetnije živjeti, no ne žele otići u klasični dom umirovljenika ili su još dovoljno zdravi da im ne treba posebna skrb koja se pruža u domovima li hospicijima. Osim arhitektonske prilagodbe, potporu će im u takvoj zgradi pružati gerontološki centar čije se otvaranje planira u sklopu apart-doma.Prema ideji inicijatora, zgrada će imati četiri kata s ukupno 138 apartmana, odnosno ukupno dvjestotinjak ležajeva. Projekt će predvidjeti četiri tipa apartmana površine od 20 do 55 četvornih metara, za samce i bračne parove. U prizemlju će se smjestiti recepcija, ugostiteljski dio, trgovina, frizerski salon, dvorana za organizaciju koncerata, izložbi, hobi radionica… Bila bi tu i zdravstvena služba (ambulante, fizikalna terapija), uredi te višenamjenska sala. Od običnih stanova ovi će se razlikovati po tome što su u zgradama u potpunosti uklonjene sve arhitektonske barijere, a prilikom dimenzioniranja pojedinih prostora uzeto je u obzir da će tu živjeti ljudi kojima će protekom vremena padati sveukupne sposobnosti. Uz dovođenje neprimjetnog kisikovoda u spavaći dio te ostavljanjem prostora za postavu jedinice za intezivnu njegu i videonadzor, klasičan stacionar iz staračkih domova praktički postaje nepotreban. Vrlo je zanimljiva ideja postavljanja videoekrana preko kojeg će stanari moći i gledati televiziju i komunicirati putem telekonferencije s drugim korisnicima, a po potrebi će se koristiti za videonadzor odnosno usluge telemedicine.“Čitav niz usluga, koje prema potrebama stoje na raspolaganju suvlasnicima apartmana, omogućuju svakom pojedincu u skladu s njegovim potrebama punu kvalitetu života. To znači da, kako pojedinom stanaru padaju psihofizičke sposobnosti, tako mu raste podrška (u pruženim uslugama) u svakodnevnom životu”, pojašnjava Dragutin Vujić. Namjera je zapravo izbjeći atmosferu umirovljeničkog doma koji se još uvijek povezuje s nemoći i bolešću, upravo stoga što osobe uglavnom u dom odlaze tek nakon što onemoćaju.

Povoljne cijene
“U početnim godinama, dok je čovjek u punoj snazi (a vlasnik je apartmana u kojem stanuje) ne plaća nikakve usluge. Kako mu se protekom vremena pojavljuju pojedine potrebe za nekim uslugama, on ih može koristiti po vrlo povoljnim cijenama. Puni servis mirovnog doma, uz adekvatno plaćanje svih usluga, koristit će ukoliko to bude potrebno, samo u vremenu kada neće moći oni sami ili netko njihov voditi brigu o njima. Svi preduvjeti za kvalitetni tretman starije osobe su već ionako neprimjetno ugrađane u apartman i ostale prostore”, ističe Vujić.Prema ideji koja će se u konkretan projekt moći pretočiti tek kad se pronađe adekvatno zemljište, o čemu se trenutno pregovara, izgradnja objekta trebala bi koštati 34,2 milijuna kuna, a zarada investitora od prodaje mogla bi iznositi gotovo pet milijuna kuna.