Nedavno je predsjednik Saveza poslodavaca BiH Tomislav Grizelj ustvrdio kako je nekonkurentnost BiH proizvođača u regiji prije svega uvjetovana time što brojna poduzeća proizvode loše kopije prisutnih proizvoda u susjednim zemljama. Orginalni i kvalitetni bh proizvodi nemaju prepreka u pronalaženju puta na susjednim tržištima, ali je problem što je mali broj takvih proizvoda. Sve tvrdnje Sarajeva o administrativnim i izvaninstitucionalnim preprekama BiH proizvodima samo su izgovor domaćoj javnosti za neuspjehe institucija u ekonomskim reformama. Premda je ugovor o slobodnoj trgovini zemalja jugoistočne Europe trebao biti važeći s 1. svibnja, njegova je primjena odgođena jer je samo Crne Gora potvrdila ugovor, a parlamenti ostalih članica Cefte, BiH, Srbije, Hrvatske, Moldavije, Makedonije i Albanije, to još nisu napravili. Cefta bi trebala početi djelovati krajem ljeta ili pak do kraja godine. Ona će biti zamjena za sadašnji komplicirani sustav bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i korak bliže EU. Ekonomisti iz BiH upozoravaju kako BiH u budućoj Cefti ima najlošiju početnu poziciju. Tajnik Vijeća stručnjaka za ekonomski razvoj i sustav pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić tvrdi da ulazak u Ceftu zabrinjava BiH izvoznike zbog konkurencije iz susjednih zemalja. Konkurentska sposobnost BiH izvoznika ispod je sposobnosti proizvođača iz regije prije svega iz Hrvatske i Srbije. Posebno će za BiH biti loša slabija konkurentnost proizvođača u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. Prijelazni rok za potpunu otvorenost tržišta u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji u budućoj Cefti je četiri godine, a za industrijsku proizvodnju dvije godine. BiH ima dva najvažnija trgovinska partnera (F BiH Hrvatsku, a RS Srbiju) s kojima ostvaruje više od 40 posto razmjene. U primjeni ugovora o slobodnoj trgovini s te dvije zemlje BiH je imala dosta problema.

Problemi su proizlazili iz pojedinih odredbi ugovora, a u budućoj Cefti slobodna će trgovina biti definirana pravilima Svjetske trgovinske organizacije. BiH je u ugovorima o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i Srbijom tražila olakšice zbog ratnih šteta i uglavnom ih dobivala od Zagreba i Beograda i kada zahtjevi iz Sarajeva nisu bili realno opravdani, ali s djelovanjem regionalnog ugovora o slobodnoj trgovini neće biti načina za traženje posebnih olakšica. I uz olakšice iz Zagreba i Beograda u Sarajevu su se odlučivali na jednostrane mjere suspendiranja ugovora o slobodnoj trgovini, a Zagreb i Beograd na takve odluke nisu uvodili protumjere. Prema Ceftinu ugovoru Sarajevo više neće imati mogućnosti za jednostrane suspenzije ugovora jer neće biti dopuštene, a sve izmjene morat će se postići dogovorom. Prema Ceftinu sporazumu za BiH su predviđene olakšice do 2010., ali ne u poljoprivrdnoj proizvodnji prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Udruženje poljoprivrednika BiH, čiji predstavnici još od lani prosvjeduju u tzv. šatorskom naselju ispred zajedničkih BiH institucija u Sarajevu, smatra da im Cefta ide u prilog jer samo BiH, a ne i druge članice, ima mogućnost da u slučaju ugroženosti neke od poljoprivrednih proizvodnji, na primjer peradarstva ili mljekarstva, uvede jednostrane carine. Za jednostrano uvođenje carina BiH mora drugim članicama opravdati zašto je njezina proizvodnja ugrožena. Pravo jednostranog uvođenja carina BiH imat će prve četiri godine djelovanja Cefte. Jedan od problema BiH u primjeni sporazuma slobodne trgovine bit će i što nema institucionalno rješenje kontrole kvaliteta izvoza i uvoza. U BiH se tek razvija sustav kontrole sigurnosti hrane. BiH još nema laboratorija za kontrolu kvalitete hrane. U lipnju prošle godine BiH je formirala Agenciju za sigurnost hrane. U BiH još nije obvezan HACCP standard za proizvođače hrane, on je tek poželjan. Za razliku od Hrvatske, Srbije i drugih zemalja, BiH nije pripremila niti je počela pripremati ikakvu studiju ekonomskih utjecaja formiranja Cefte na jugoistočnu Europu. Budući da su regionalni trgovački lanci iz susjednih zemalja, a BiH nema nijedan državni, a kamoli regionalni trgovački lanac, njezin će izvoz izvan Cefte, prije svega u EU, ići preko posrednika, upozorio je direktor Ekonomskog instituta iz Banje Luke Duško Jakšić.