Poslije svibanjske inflacije od 1,4 posto, što je najveće mjesečno povećanje u 2007. godini, Radovan Jelašić, guverner NBS, izjavio je kako postoje rizici koji prijete da se odstupi od projeciranog rasta između četiri i osam posto, uz napomenu da će središnja banka reagirati i na taj način ograničiti njihov utjecaj. Prema prognozi NBS-a, ovogodišnja inflacija iznosit će oko šest posto, što je na razini prošlogodišnje koja je bila 6,6 posto. Prognoza nije pouzdana jer je izrečena prije nego je bio poznat ovogodišnji proračun, pa time i fiskalna politika. Središnja banka je svojom restriktivnom monetarnom politikom najzaslužnija što se inflacija, do izbora nove vlade, nije izmakla kontroli, ali monetarne mjere bez fiskalne potpore nisu dovoljne za obuzdavanje inflacije. To pokazuje i iskustvo u prethodnih pet mjeseci u kojima je javna potrošnja u porastu. Zbog čega su inflatorna očekivanja su veća od projecirane inflacije. Jelašić osporava ocjene pojedinih ekonomskih krugova da je dinar precijenjen u odnosu na euro objašnjavajući kako se tečaj formira na tržištu, odnosno na temelju ponude i potražnje. U Institutu za istraživanje tržišta (IZIT) smatraju kako je realni tečaj između 120 i 130 dinara za euro, dok je službeni odnos 81 prema jedan.

U svibnju je središnja banka dva puta intervenirala na Međubankarskom deviznom tržištu kako bi prodajom eura spriječila promjenu tečaja. Vrijeme pred godišnje odmore je karakteristično po većoj potražnji eura zbog odlaska mnogih građana na ljetovanje u inozemstvo. Miloje Kanjevac, direktor IZIT-a, smatra kako postojeći tečaj ne oslikava realno stanje domaće privrede i njezine slabe konkuretnosti, te da on potiče uvoz a zapostavlja izvoz. Prema mišljenju Saše Đogovića, suradnika IZIT-a, postojeći tečaj koristi se kao stabilizirajuće sidro u smirivanju inflacije. Za postojeći tečaj u IZIT-u okrivljuju vladu i NBS. U odgovoru na optužbe Jelašić je izjavio kako ne zna na koji način bi se mogao postići tečaj po kojemu bi euro vrijedio 120 ili više dinara, jer se tečaj određuje na temelju trgovanja među poslovnim bankama. U prva tri mjeseca zabilježen je rast BDP-a od 8,8 posto, što je više od projiciranih sedam posto. Prema ocjeni Centra za visoke ekonomske studije (CEVES), do ubrzanog gospodarskog rasta došlo je zbog povećanja domaće potražnje, izazvane povećanjem plaća i kredita, te zbog tople zime u kojoj građevinski radovi nisu prekidani, što se pozitovno odrazilo i na prateću industriju. Prema ocjeni CEVES-a, ubrzano kreditiranje gospodarstva i ulaganja poduzeća mogu imati dugotrajnu pozitivnu učinkovitost na gospodarski rast, ali zabrinjava što se povećana potrošnja stanovništva velikim dijelom pokriva robom iz uvoza. Rast uvoza robe široke potrošnje iznosi 25 posto i za oko osam posto je veći u usporedbi s prvim tromjesečjem u 2006. godini. Povećanje zarada za 18,6 posto, kao i krediti povećali su kupovnu moć stanovništva što je dovelo do povećanja prometa u trgovinama na malo za 32,2 posto.U javnosti je s izrazitim nezadovoljstvom primljen podatak prema kojemu su zarade najviše rasle u javnim poduzećim, koja imaju monopol, te u nevladinom sektoru. U njima je zabilježen rast plaća za 74 posto. Vlada je najavila preispitivanje poslovanja poduzeća u javnom sektoru pod čime se podrazumijeva i korekcija plaća da bi se održala makroekonomska stabilnost.