Hrvatska je voljna spojiti se na srpski plinovodni sustav, već je potpisala ugovor s BH Gasom o spajanju plinovoda Slavonski Brod – Bosanski Brod, te dogovorila spoj s mađarskim plinskim transportnim sustavom, komentirali su Poslovnom dnevniku jučer u Plinacrou i resornom ministarstvu nedavni posjet predstavnika ruskog Gazproma Beogradu.

Ulaganja Gazproma
Tvrtka čije su zalihe oko 17 posto ukupnih svjetskih zaliha plina za posjeta Beogradu izrazila je interes za gradnju kraka plinovoda Blue Stream kroz Srbiju, završetak skladišta plina u Banatskom Dvoru, te kupnju NIS-a. Međutim, predstavnici ruske kompanije sve to promatraju “kao jedinstven projekt”. Jednostavnije rečeno, može sve – samo u paketu. Nakon šturih objašnjenja iz kabineta predsjednika Srbije i predsjednika Vlade, prave namjere i teme razgovora ruske delegacije Gazproma s najvišim državnim predstavnicima objelodanio je predsjednik Uprave ruske tvrtke Aleksej Miller. “Kad već ulažemo vrlo velika sredstva u nove kapacitete za transport plina, onda to treba razmatrati skupa s velikim investicijama potrebnim modernizaciji NIS-a”, rekao je Miller. Predsjednik Uprave Gazproma naglasio je “velike šanse” tvrtke na čijem je čelu na natječaju za NIS. “Imamo izvore, mogućnost isporuke nafte u rafinerije Srbije, što drugi konkurenti nemaju”, objasnio je Miller.

S druge strane, u protekla dva dana nitko u Vladi Srbije nije bio voljan komentirati Gazpromovu ponudu bi li privatizacija NIS-a trebala ići u paketu s plinovodom i skladištem plina u Banatskom Dvoru. Stizale su samo stidljive izjave da je riječ o tri različita projekta koja povezuje činjenica da će se o njima odlučivati gotovo u isto vrijeme. Prenoseći procjenu ruskih stručnjaka da je nominalna ukupna vrijednost NIS-a približno 1,2 milijarde USD, ruski list Rosbizniskonsulting ističe da su za kupnju dionica srpskog državnog monopola zainteresirani Lukoil i Gaspromnjeft, te druge velike europske naftne kompanije. Direktorica ruske konzalting agencije Tamara Kasjanova istaknula je da nije čudno da je Gaspromnjeft zainteresiran za kupnju NIS-a jer su rafinerije te kompanije “jedine u Europi koje je sada moguće kupiti”. Prema ocjeni ruskog analitičara Jevgenija Dišljuka, ne treba isključiti mogućnost da obje ruske kompanije kupe udio NIS-a preko zajedničkog poduzeća. Ruski list navodi i da nije najjasnije na koji će se način NIS privatizirati zbog prethodnih najava o mogućoj promjeni strategije privatizacije. Aktualna strategija predviđa prodaju 25 % NIS-a, za gotovo 300 milijuna USD, s tim da vlasnik paketa može kasnije povećati udio do 37,5 %. Prema prethodnim izjavama, Rusima bi najviše odgovarao većinski udio od 51 %. Kako je rekao ministar Popović, studiju o izvodljivosti potencijalnih trasa Plavog potoka, uključujući i onu koja ide kroz Srbiju, ruska bi kompanija trebala završiti na proljeće. Gradnja plinovoda bila bi najveća greenfield investicija u Srbiji, a cijeli projekt je vrijedan oko milijardu dolara. Plinovod povezuje Rusiju i Tursku preko Crnog mora, a nova trasa išla bi od Turske, preko Bugarske, Srbije i Hrvatske, gdje bi se dalje račvala. Srbija bi na ovaj način dobila stabilnu opskrbu jer je kapacitet plinovoda 20 milijardi kubičnih metara goriva. Oko 400 km plinovoda prolazilo bi kroz Srbiju, a procjenjuje se da bi se godišnje moglo zaraditi 200 milijuna dolara od poreza na plin. Za sada, osim mnoštva najava, Srbija je jedino potpisala memorandum o izgradnji Blue Streama, ali taj dokument nije obvezujući za Gazprom. Inače, u igri je i konkurentska varijanta Plavog potoka, kako ga zovu susjedi, koja bi zaobišla Srbiju i išla preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Plinofikacija Srbije
Skladište plina u Banatskom Dvoru gradi se oko deset godina, a objekt još nije dovršen. Kapacitet mu je oko 800 milijuna kubičnih metara plina ili oko četvrtine plina kojeg godišnje potroši Srbija, a gradnja bi trebala stajati oko 200 miljuna USD-a. Ministar Popović najavio je nedavno da bi skladište moglo proraditi 2009. godine. Ruski Gazprom je već većinski vlasnik Jugorosgasa i time je stekao koncesiju za plinofikaciju juga Srbije. Ta je tvrtka osnovana 1996., a u njoj NIS ima 25 % vlasništva. Kompaniji je prilikom osnivanja data koncesija od 25 godina za gradnju plinovoda, prodaju i tranzit plina od Pojata do krajnjeg juga Srbije, što je uključivalo i gradnju plinovoda Niš – Dimitrovgrad, preko kojeg se Srbija trebala spojiti s bugarskim plinovodom.

Jonsko-jadranski plinovod vrijedan 230 milijuna eura

Ukupna duljina Jonsko-jadranskog plinovoda (Fier – Ploče) iznosila bi približno 400 km, od čega u Albaniji 170 km, u Crnoj Gori 100 km i u Hrvatskoj 130 km. Slijedom toga procijenjena su i ukupna ulaganja od oko 230 milijuna eura u koja nisu uključena ulaganja u kompresorsku stanicu koja bi se, ako bude potrebno, gradila u Hrvatskoj. Izuzetan potencijal ovog projekta utemeljen je na brojnim sinergijskim djelovanjima i učincima. Naime, gradnjom Jonsko-jadranskog plinovoda olakšala bi se plinofikacija Albanije, stvorili preduvjeti plinofikacije Crne Gore, olakšala plinofikacija južne Hrvatske i većeg dijela Bosne i Hercegovine te omogućila diverzificirana dobava prirodnog plina.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste