Baby boom generacija je pred penzijom. Rođeni 1946. i 1947. u demografskom bumu nakon teških godina Drugog svjetskog rata, pripadnici generacije koja je vjerovala u vječnu mladost, navršava 60 i rezimira životna postignuća. Dobro, ne svi, mnogi još ni ne pomišljaju na hladovinu mirovine i smatraju, kao nekad, da je vrijeme tek sad na njihovoj strani.
Kult babyboomersa u SAD-u je najjači, a u anglosaksonskom je svijetu i najčešće korišten u marketinške svrhe. Pripadnici te generacije studirali su u šezdesetima, tukli se s policijom zbog Vijetnama, a tamo su mnogi i ostavili kosti. Prolazili su kroz kulturne i kontrakulturne promjene i mijenjali i ostatak svijeta.

Dva predsjednika
U Americi ima oko 78 milijuna bejbibumera, a svaki dan u 2006. oko 7918 njih napunit će 60 godina. Uskoro će tako biti i s dvojicom koji su se uspeli na najviši američki politički položaj: bivši predsjednik Bill Clinton postaje 60-godišnjak 6. srpnja, a George Bush 19. kolovoza. Evocirajući vrijednosti baby boom generacije, Financial Times pitao je nekoliko predstavnika tog naraštaja o iskustvima iz života i nadama koje gaje za budućnosti. Svima im je zajedničko što, aktivni kakvi su bili i dosad, i dalje žele dati snažan doprinos društvu oko sebe. Donald Evans bivši je američki ministar trgovine, na funkciji od 2001. do 2004. “Nekad sam mislio da su ljudi u Europi i Kini dosta drukčiji od nas Amerikanaca. Nakon što sam na funkciji dobio priliku proputovati cijeli svijet, shvatio sam koliko smo slični. I oni žele othraniti svoju djecu, školovati ih, žele da žive u sigurnom okruženju”, kaže Evans. Mehanizam koji svima može pomoći u ispunjenju tih ciljeva po Evansu je – svjetska trgovina. “Ona tjera ljude na međusobnu komunikaciju, što opet vodi k boljem međusobnom razumijevanju. To nas usmjerava na poštivanju drugih te sklapanje prijateljstava i partnerstva. Sve to zajedno vodi mirnijem i prosperitetnijem svijetu.” “Osjećam se mlađe nego što sam mislio da ću se osjećati kad jednom napunim 60. Svojedobno sam mislio: 60, oh, bit će gotovo… Sad vjerujem da nikad neću biti u penziji. Posvetit ću ostatak života služenju drugima, a osobito u nastojanju da potaknem privatni sektor da se angažira na uklanjanju svjetskog siromaštva. Dok sam bio ministar trgovine, trudio sam se svima dokazati da Amerika za to i te kako mari”, Evans. Karijera Petera Sutherlanda uključuje vođenje British Petroleuma i Goldman Sachs Internationala. “Sadašnji šezdesetogodišnjaci su imali dosta sreće jer su bili izloženi duhu šezdesetih, zabavnom vremenu u kojem su se širili horizonti. Moji interesi i prijatelji vuku korijene još iz tog vremena: i dalje volim slušati rock and roll i gledati ragbi”, kaže Sutherland.

“Moj osvrt na prošlo vrijeme kao bitne događaje ne može zaobići razvoj Europske unije i globalizaciju. Moj životni koncept oblikovao se u smjeru integracije, i regionalne i globalne. U tome su se, od 1990. stvari ubrzale: pogledajte što se događa s Kinom ili Indijom. U pozitivne promjene spadaju i migracije. Evo u moju Irsku se posljednjih godina doselilo sto tisuća Poljaka. Promijenio se materijalni status ljudi. Jesu li štogod mijenjali i svoj svjetonazor, o tome bi se dalo raspravljati. Glavna stvar u mojem životu bila je mogućnost da se stalno mijenjam. A promjena pomaže da čovjek ostane u formi”, ocjenjuje Sutherland i dalje aktivno uključen u poslove Svjetske trgovinske organizacije. Christine Todd Whitman bila je prva žena na mjestu guvernera New Jerseya. Vodila je Američku agenciju za zaštitu okoliša od 2001. do 2003. godine. Ponosna je što je uspjela svoje kolege republikance uvjeriti da zaštita okoliša nije tako strašna stvar. “Shvatili su da nije riječ o zbroju s nultim ishodom, i da se može istodobno imati i uspješnu ekonomiju i čuvati okoliš.” Vrlo je zadovoljna i postignućima u vrijeme guvernerskog mandata u razvoju školstva, državnoj zaštiti prirodnih prostranstava i otvorenim političkim raspravama. Stvarima koje se generaciju ranije nisu mogle ni zamislit. Republikanac u FT-jevoj anketi je i senator Chuck Hagel, utemeljitelj kompanije Vanguard Cellular Systems. U Senatu američkog Kongresa je od 1997. “Nikad se nisam smatrao baš dijelom generacije. Na sve sam to ponosan, od moje stranke do udruženja u kojima sam član, ali uvijek sam na sebe gledao kao na pojedinca, Chucka Hagela.”

Zemlja čuda
“Čudim se, svaki dan. Živim u zemlji iznenađenja, u svijetu koji ih priređuje svaki dan. U mojih 60 godina svijet je doživio napredak kakav nije zabilježen u prijašnjih stotinu godina. Sjetimo se samo čovjeka na mjesecu, znanstvenog i medicinskog napretka, eksplozije komunikacija.” Iako je šef telekomunikacijske kompanije i jedan od pionira mobilne telefonije, Hagel nikad nije koristio mobilni telefon ili dlanovnik. Od električnih naprava obožava – aparat za kavu. “Volim se ujutro spustiti u kuhinju i čuti taj ‘buup-buup’ zvuk dok kava kapa u posudu. I radio, uživam slušati radio. To su dvije električne naprave bez kojih ne mogu zamisliti svoj dan.” Robert Jarvik svoj je život posvetio produženju života srčanih bolesnika. Izumio je 1982. umjetno srce i otad ga usavršava i spašava živote. “Kad smo počeli s kliničkom primjenom nismo bili svjesni koliko malo znamo o efektima primjene. Jedna od svari koje sam shvatio u životu jest da čovjek vrlo lako donosi zaključke o nečemu i potom biva zakočen u tom stavu. Kad o nekoj stvari doneseš brzi zaključak i misliš da si u pravu, obično se pokaže da si u krivu”, smatra Jarvik. Stoga govori o strpljenju u analizama, koje ga razlikuje od vremena kad je imao 30 godina. O shvaćanju da uspjeh dolazi na duže staze. Ali i o upornosti: “Mirovina je, mislim, najgora stvar koja mi se može dogoditi. Nadam se da će me toga poštedjeti i da ću raditi i kad budem imao 90”, kaže Jarvik. Robert Reich bio je američki ministar rada od 1993. do 1996., a sada predaje na Sveučilištu Berkeley. Kad je Time Magazine 1968. pisao o generaciji diplomanata i Reich se našao u tekstu.

Reporterima je tada rekao da želi postati nešto između političkog filozofa i političara. Stvari su se nekako i razvile u tom smjeru. “Za mene je bilo veliko iznenađenje kad je momak kojeg sam poznavao s fakulteta postao predsjednik. Jednom smo išli brodom u Oxford. a ja sam dobio napad morske bolesti. Bill Clinton mi je donio krekere i pomogao da mi bude bolje.” Clinton ga je 1992. nazvao na Harvard, gdje je Reich tada predavao, i predložio mu da vodim predsjednički tim za ekonomske reforme. “Bio je to veliki izazov. Najviše smo se iznenadili kad smo shvatili da je deficit, koji nam je ostavila adminstracija Busha starijeg, daleko veći no što se znalo u javnosti. Shvatio sam da je naša reforma osuđena na propast, budemo li se pridržavali onoga što je Clinton najavljivao u kampanji…”, prisjeća se Reich. Budžetski deficit su nekako doveli pod kontrolu, ali nisu mogli provesti sve javne investicije koje su planirali u obrazovanju, zdravstvenom sistemu, istraživanju i razvoju… Reich je ponosan na neke zakone koje su donijeli. “Zasad sam uspio izbjeći neke stvari kojih sam se bojao, s obzirom na moje obrazovanje: duga saslušanja u zagušljivim sudnicama ili organiziranje preuzimanja neke tvrtke u ime Procter&Gamblea. Zanima me rad na oblikovanju određene politike i to mi zasad ide od ruke. Htio bih biti i glumac, ili pisati dramske komade. Ustvari, jedan sam i napravio i postavio u Wellfleetu i bio je, kažu, uspješan. Htio bih raditi nešto za televiziju, a imam i ideje za pisanje dviju knjiga. A sad kad ste me nazvali shvatio sam da punim 60. Da bar niste nazvali…”

Zvijezde ‘Baby boom’ generacije:

Od Stevena Spielberga do princa Charlesa

Poznati pripadnici baby boom generacije, rođeni 1946. godine su i Donald Trump, glumci Tommy Lee Jones, Sylvester Stallone, Sally Field, Dany Glover, zatim redatelji Steven Spielberg, Oliver Stone i Ivan Reitman, glazbenice Cher, Patty Smith, Dolly Parton i Marion Faithfull, austrijska spisateljica i nobelovka Elfriede Jelinek i drugi. Godine 1946. rođeni su i sada pokojni Freddie Mercury i Gianni Versace. U 1947. godini rođeni su, primjerice, Hillary Clinton, Stephen King, Arnold Schwarzenegger, Glen Close, David Letterman, Iggy Pop, David Bowie, Salman Rushdie, Carlos Santana. Među bejbibumere mnogi ubrajaju i Charlesa, princa od Walesa, rođenog 1948. Krunidba njegove majke, kraljice Elizabete 1952. godine, smatra se jednim od simboličnih vrhunaca prosperitetnog postratnog razdoblja koje je, smatra se, i proizvelo baby boom. U SAD-u se rodilo oko 78,2 milijuna bejbibumera. Najčešće su se zvali James i Mary, a procjenjuje se da će 2030. još živjeti 57,8 milijuna pripadnika te generacije.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Rizici u poslovanju

Iluzija stabilnosti je završila: Kako zaštititi poslovanje u vremenu trajne neizvjesnosti