S Ankicom Mamić, vlasnicom agencije za odnose s javnošću IMC, razgovarali smo o izazovima komunikacijske djelatnosti, problemu lažnih vijesti i utjecaju odnosa s javnošću na širu zajednicu.

Koliko nove tehnologije utječu na komunikaciju danas?
Komunikacijska djelatnost je svakako jedna od onih na koje je razvoj tehnologije najviše utjecao, bez obzira radi li se o interpersonalnoj komunikaciji ili onoj javnoj. Nadalje, razvoj tehnologije značajno je utjecao na brzinu širenja informacija i utjecaj pa tako danas svatko može biti medij, oblikovati i poslati poruku širokog dosega i značajnog utjecaja. U praksi odnosa s javnošću tehnologija svakako uvelike olakšava posao i kada govorimo o istraživanjima i analizama, prikupljanju podataka što je preduvjet i važan element za razvoj komunikacijskih strategija i planiranje. Izazov je za sve nas u ovoj industriji kako najbolje iskoristiti sve ono što nam tehnologija omogućava.

Kako onda pri toj zagušenosti adekvatno oblikovati i poslati poruku?
Upravo to je najveći izazov za komunikacijsku djelatnost, jer je količina informacija koja se plasira u javnu sferu ogromna i samo dobro i kreativno oblikovane poruke mogu naći svoj put do javnosti kojoj su namijenjene. Pitanje je kreativnosti s jedne strane, i s druge sposobnosti da svojom porukom ostvarite angažman javnosti, da ih 'uvučete' u svoju priču i da postanu emocionalno zainteresirani, jer tek tada oni zapravo počinju konzumirati primljenu poruku. Istraživanja pokazuju da u ovom komunikacijskom kaosu, čovjekov um može otvoriti samo iznimno oblikovana poruka, ne samo tekstualno nego i vizualno.

Jedan od većih problema je fake news. Kako se boriti protiv lažnih informacija koje je sve teže prepoznati?
Postoje specijalisti koji aktivno šire lažne vijesti, a kako vrlo često ne znamo tko su vlasnici portala i medija koji lansiraju lažne vijesti, za to nitko nije odgovoran. Događaju se i pogreške, kada mediji zbog brzine i količine sadržaja prenesu pogrešnu informaciju. Međutim, postoje oni koji namjerno plasiraju lažne vijesti. Nažalost, protiv toga se teško boriti. Danas je prosječnim konzumentima medija sve teže razlikovati stvarnu od lažne vijesti. Preporuka je stoga pratiti one čija vam jer reputacija poznata i potvrđena, za koje ste sigurni da plasiraju provjerenu informaciju. Utjecaj i reputaciju gradi upravo kvalitetan PR.

Koliko se danas ulaže u odnose s javnošću? Jesi li budžeti veći ili manje u odnosu na prije?
Na reputaciju i razvoj naše struke pozitivno je djelovala Odluka Vlade RH od 28. prosinca 2017., kojom je ukinuta štetna i apsurdna zabrana angažiranja agencija za odnose s javnošću u državnim tijelima. To je svakako otvorilo nove mogućnosti i prostore za agencije s odnose s javnostima u proteklom razdoblju i utjecalo na shvaćanje uloge te važnosti komunikacijskih stručnjaka u kvalitetnijoj i aktivnijoj komunikaciji javnog sektora s javnostima i građanima. Što se tiče budžeta, oni su uvijek otprilike isti, nema tu mnogo oscilacija. Oni koji razumiju ulogu, značaj i vrijednost sustavnog upravljanja komunikacijom zasigurno će izdvojiti budžet za odnose s javnostima.

Koji će biti glavni izazovi industrije u budućnosti?
Kako adekvatno oblikovati poruku da u ogromnoj zagušenosti i na rubu kaosa ona nađe svoju publiku.

Kakav je utjecaj odnosa s javnošću na šire društvo?
Mislim da hrvatsko društvo još nije prepoznalo koliku korist ukupnom doživljaju života može donijeti adekvatna komunikacija. Kod nas se vrlo često misli da su PR agencije zapravo nekakav posrednik između klijenta i medija, što je do neke mjere točno, ali niti blizu ne odgovara punom i stvarnom značaju onoga što rade agencije za odnose s javnostima. Naime, ako pogledamo relevantna europska i svjetska istraživanja, zadovoljstvo životom ne ovisi samo o materijalnom bogatstvu društva. Naše zadovoljstvo ovisi o našem odnosu s drugim ljudima, o osjećaju pravednosti i jednakosti u društvu, a sve to postiže se dobrom komunikacijom. Odnosi s javnošću itekako doprinose razvoju u svakom segmentu, a posebno gospodarskom i društvenom razvoju zemlje.

* Sadržaj omogućio IMC

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost