Bio je to pravi svijet u malom. S Maldiva prošećeš do Sibira, pa preko Pariza do Barcelone, popričaš s turističkim djelatnikom iz Butana, kupiš masku od drvodjelje sa Šri Lanke, a u međuvremenu pitaš domoroce kako ide život na otočju južnog Pacifika… Valjalo je samo dobro gledati u smjerokaze jer nije problem izgubiti se u vrtoglavoj ponudi najvećeg turističkog sajma na svijetu. Zbog veličine berlinskog ITB-a od paviljona do paviljona voze autobusi, čak i taksiji. Poznat i kao Međunarodna turistička burza na kojoj su se prošle godine sklopili poslovi vrijedni pet milijardi eura, nedavno je okupila rekordan broj sudionika, gotovo 11.000 izlagača iz 184 države i regija, na površini koja premašuje 160.000 kvadrata. Sajamska zbivanja pratilo je oko osam tisuća akreditiranih novinara iz cijeloga svijeta, a sajmom je prošetalo više od 162.000 posjetitelja. Samo je biznismena bilo više od 90.000 i isključivo za njih su bila rezervirana prva dva dana sajma. Vodeća svjetska Međunarodna turistička burza održana je 41 godinu zaredom i okuplja utjecajne ljude svjetske turističke industrije, turističke organizacije, turoperatore, zrakoplovne prijevoznike, hotelske menadžere i druge. Dosadašnjih je godina bila pokazatelj turističkih kretanja i trendova za predstojeću sezonu, no vremena su se promijenila. Planove i predviđanja turističkih biznismena posljednjih su godina pobrkali niskotarifni zrakoplovni prijevoznici i činjenica da zbog last-minute aranžmana kupci lukavo do zadnjega trenutka čekaju s putovanjem.

Iako je ITB netom završen, organizatori sajma (Berlinski sajam) već reklamiraju i pozivaju na novi iduće godine i na web-stranicama odbrojavaju dane. O njegovu značaju ne govori samo obim i broj sudionika. Donosi i enormnu zaradu organizatorima i samom Berlinu koji je u pravom smislu riječi postao metropola 21. stoljeća. Primjerice, ulaznica za biznismene i izlagače stajala je 40 eura, pa se jednostavnom računicom dođe do iznosa od oko 3,6 milijuna eura samo od ulaznica za poslovnjake. A gdje su još prihodi od ulaznica ostalih posjetitelja koji su ju plaćali 11 ili 13 eura, najma vrhunski uređenog sajamskog prostora itd. U dane ITB-a teško se pronalazi hotelska soba, pa i stolica u restoranu. I taksiji su prezaposleni i nije ih baš lako dočekati. Inače, neusporedivo su povoljniji od zagrebačkih. Primjerice, vožnja koja se berlinskom taksisti plaća 10 eura, kod zagrebačkog će stajati trostruko više. U žiži svjetskog turističkog okupljanja bila je i Hrvatska, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice s kojom su se predstavili suizlagači – turističke zajednice i kompanije. Iako su Nijemci već ionako naši najbrojniji turisti s gotovo 11 milijuna ostvarenih noćenja i oko 1,6 milijuna dolazaka u prošloj godini, Hrvatska želi veći dio kolača zemlje čiji su stanovnici u prošloj godini potrošili 60,5 milijardi eura na putovanja u inozemstvo. U svjetskim razmjerima slove kao najjače turističko emitivno tržište. Zanimljivo je da su na sajmu turističku ponudu predstavile i zemlje kao što je Kolumbija, Butan, Sierra Leone, Burkina Faso, Eritreja, Senegal, Niger, Benin, pa i Libanon. Očito izlaz iz siromaštva vide u turističkoj industriji koja će prema predviđanjima Svjetske turističke organizacije u 2020. godini biti najveća svjetska industrija u kojoj će putnici svakodnevno trošiti pet milijardi eura. U toj priči očito se vidi i Indija, zemlja partner ITB-a, koja je prošle godine bila najbrže rastuća turistička destinacija na svijetu. Budući da im je standard u porastu, sve je više Indijaca među svjetskim putnicima. Uskoro će u Hrvatsku stići prva organizirana turistička grupa iz Indije.