Kada je 1850. godine Paul Julius Reuter otkrio telegrafsku konekciju Berlin-Aaachen, shvatio je kako vijestima više ne trebaju tjedni niti golubovi pismonoše kako bi pronašle svoj put do javnosti. U roku jednog dana, svi su mogli saznati što se događa u svijetu. Kako su se postavljali telegrafski kabeli, tako se i sjedište novoosnovane tvrtke Reuters selilo iz grada u grad, iz države u državu. Reuter’s Telegram Company ustanovljena je 1865. i to je preteča Reuters agencije kakvu znamo danas. Svoj prvi IPO Reuters je izdao 1984 na Londonskoj burzi i Nasdaqu u SAD. Otada se počeo razvijati i postao jednom od najjačih izvještavačkih agencija na svijetu uz bok Murdochovom News Corpu. Još od 1851. Reutersovi novinari donosili su najnovije vijesti iz svijeta i približavali ih ljudima željnima novosti. Reuters je danas sinonim za najveću svjetsku novinsku i televizijsku agenciju i mrežu od oko 2500 zaposlenika, novinara, fotografa i kamermana koji rade diljem 198 poslovnica u 150 zemalja svijeta. Jedno je istraživanje pokazalo da se putem Reutersa dnevno prenese osam milijuna riječi u 19 različitih jezika. Tijekom desetljeća Reutersovi dopisnici često su izvještavali s raznih događaja koji su oblikovali svijet – Normandija, Everest, Jugoslavija i jake političke ličnosti poput Mao Ce Tunga, Charlesa de Gaullea, Che Guevare, Idi Amina, Muhammeda Alija, Margaret Thatcher, Nelsona Mandele i drugih. U Reutersu su radili neki od najpoznatijih novinarskih imena današnjice poput Iana Flemminga koji je pokrivao neke od najjačih događaja tridesetih godina, a zatim napisao izvrstan serijal o Jamesu Bondu. Frederick Forsyth radio je kao strani dopisnik a sedamdesetih napisao “Dane šakala” u samo 35 dana. Doon Campbell izvrsno je, bez pretjerane patetike, ali s dozom strave i poštovanja pokrio D-Dan ili pristajanje saveznika u Normandiji, dok se Peter Jackson popeo na Mount Everest kako bi razgovarao s prvacima penjanja na to odredište, Hillary i Tenzingom. Mnogi su događaji zabilježeni Reutersovim fotokamerama i pričama njegovih novinara. Adam Kellett-Long novinarsku je slavu zaradio izvještavajući o postavljanju Berlinskog zida, dok je Anthony Grey svjedočio Kulturnoj revoluciji u Kini šezdesetih godina.

Najnovije su vijesti dokazale da je Reuters poštovan i od strane drugih korporacija koje su u toj agenciji uvijek gledale nevjerojatnu poslovnu priliku. Istu je nedavno iskoristio kanadski Thomson koji je s Reutersom sklopio je sporazum o kupnji za 8,7 milijardi funta (17,2 milijarde dolara) čime će postati najveći servis financijskih informacija i vijesti. Dioničari londonskog Reutersa dobit će tako 691 peni u novcu i dionicama za svaku dionicu, odnosno dobit će 352,5 penija u gotovini i 0,16 dionica Thomsona za svaku dionicu Reutersa. Preuzimanje Reutersa, servisa vijesti starog 156 godina, povećat će prihode Thomsona na 11 milijardi dolara. Londonski Reuters sa 2400 novinara u 131 državi povećat će Thomsonov udio na tržištu financijskih informacija na 34 posto. “To je dobra vijest za obje kompanije”, izjavio je Charles Peacock, analitičar Seymour Pierce u Londonu dodajući kako će Reuters sa svojom komercijalnom logikom uštedjeti kompaniji oko 500 milijuna dolara troškova. Na čelu nove kompanije Thomson-Reuters zasjet će dosadašnji čelnik Reutersa Tom Glocer, a predsjednik David Thomson ostat će na istoj dužnosti i u novoj kompaniji. Newyorški Bloomberg News direktna je konkurencija Reutersu kad je u pitanju prodaja financijskih informacija i vijesti, a Thomson, Reuters i Bloomberg zajedno su konkurenti Dow Jones & Co., koji je dobio 5 milijardi vrijednu ponudu za preuzimanje od Murdochova News Corpa. Direktori obiju kompanija smatraju da je stvaranje globalnih lidera u pružanju informacija logičan i prirodan tijek događaja. Još postoji rizik da transakciju ne odobre regulatori, posebno antimonopolske vlasti EU. Činjenica je da su previranja svakim danom sve veća, a ono što prodaje neki medij upravo je ažurno praćenje događaja u svijetu popraćeno slikom i snimkom. U današnjim danima interneta, medij mnogo brže i lakše pronalazi svoj put do čitača te se stoga može reći kako je pred Reutersom još duga neispričana priča.