Ako se službene i neslužbene najave s upravo završenog Weekend Media Festivala u Rovinju pokažu točnima, uskoro bi neovisne producentske kuće, ali i javne radiotelevizije, mogle pokrenuti regionalne koprodukcije koje će prvi put od raspada Jugoslavije zajednički proizvoditi serijale.

Dragan Bjelogrlić je na Festivalu najavio da će, u slučaju pokretanja snimanja novih nastavaka uspješnog serijala “Vratit će se rode” njegove producentske kuće Cobra, snimati u svim državama bivše Jugoslavije, na čemu bi surađivale regionalne produkcijske kuće. Poslovni dnevnik doznaje da bi u sličan projekt mogle krenuti i javne radiotelevizije, a predvodila bi ga Hrvatska radiotelevizija. Riječ je o ekranizaciji “Zastava” Miroslava Krleže, za što je već napravljeno nekoliko verzija scenarija, no naručitelji još nisu potpuno zadovoljni i još čekaju finalnu verziju. Bila bi to koprodukcija hrvatske, austrijske, slovenske, bosanskohercegovačke i srpske javne televizije, doznaje Poslovni dnevnik. Time bi se napokon ostvarile suradnje produkcija s prostora država bivše Jugoslavije, a koprodukcije je podržao i Branko Đurić, vlasnik slovenske producentske kuće koja snima balkansku verziju “Mućki”, a koja će se emitirati u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. “Nisam jugonostalgičar, ali nedostaje emisija ili show koji bi ujedinio ove prostore na kojima ima mnogo kvalitetnih glumaca i režisera. Jedva čekam da na taj način počnemo surađivati”, rekao je Đurić. Da je zajednički medijski interes u regiji doista velik, svjedoči i 1300 sudionika Weekend Media Festivala koji se u petak i subotu održao u Rovinju, te okupio mnoštvo novinara, producenata, vlasnika reklamnih agencija i većinu onih koji nešto znače u medijskom poslu u regiji. Najveće zanimanje izazvala je diskusija čelnih ljudi javnih radiotelevizija Hrvatske i Srbije, Vanje Sutlića i Aleksandra Tijanića. Iako je tema o javnoj televiziji kao sluzi ili gospodaru javnosti zvučala ozbiljno, rasprava je više nalikovala nastupu komičara nego šefova najutjecajnijih televizija u regiji. Tijanić je izazivao salve smijeha prepune dvorane osebujnom prezentacijom teza o povezanosti dužine gledanja televizije i dubine društvene krize.

“Danas prosječan gledatelj pred TV-om provede 300 minuta dnevno. Ako se u idućih deset godina to popne na 350 minuta, bit će to najveća društvena kriza od posljednjih ratova”, rekao je Tijanić ponovivši tezu da velika gledanost nije dokaz kvalitete programa, već dubine krize. Publiku je zabavljao i tezama da su Srbi na Hrvatsku lansirali bombu koja će kad-tad eksplodirati – folk muziku, koja je već uništila Srbiju.
Tijanić je ustvrdio da Sutlić ne može računati na 200 milijuna eura godišnje od države, a da vlasti ne duguje razumijevanje, te dodao da javni servisi nemaju perspektivu. Sutlić je, pak, uzvratio da je HRT služenje “jednoj političkoj misli, jednoj glavi” prošao prije šest-sedam godina. “Neovisnost HRT-a proizlazi iz toga što danas imamo siguran novac koji nam je zajamčen zakonom i ne moramo se dodvoravati publici ni vlasti”, rekao je Sutlić dodajući da javni servis ima šansu kao nikada jer u poplavi sadržaja može zadržati vjerodostojnost i pouzdanost informacije. Tijanić, međutim, smatra da će specijalizirani kanali pojesti javne televizije, kao i paktiranje s političarima i komercijalnom televizijom. Na skupu o budućnosti regionalnih TV produkcija, Bjelogrlić je to osporio tvrdeći da je upravo Tijanićevim dolaskom na čelo RTS-a ta kuća krenula u utrku za gledanost, a ne za kvalitetu. Teze da je narod glup i da ne želi kvalitetu je odbacio tvrdeći da Tijanić time manipulira kako ne bi morao proizvoditi kvalitetan program.

Tisak

Novine su u prednosti
Iako su festivalom dominirale teme vezane uz elektroničke medije, Klaus Schweighofer, predsjednik Uprave Styrije Media International, uvjeren je da su u prednosti tiskani mediji.

Ključ u autorskim pravima
“Autorska i intelektualna prava su odlučujući faktor koji daje prednost tisku u odnosu na TV koja nije vlasnica takvih prava velikog dijela svog programa”, rekao je Schweighofer tvrdeći da tisak ima svijetlu budućnost ako dobro napravi domaću zadaću.

Javne televizije

Zašto biti ravnatelj televizije
Jedan od kurioziteta tijekom debate bilo je objašnjenje dvojice šefova javnih televizija zbog čega uopće rade ovaj posao. Prema Tijaniću porive za takav posao imaju suicidalni ljudi koji su se odrekli žena.

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

Posao koji se ne isplati
“Taj se posao ne isplati. Nikad pri zdravom razumu ne bih pristao ovo raditi”, objašnjavao je Tijanić, dodajući kako je htio promijeniti RTS u inat onima što su tvrdili da to nije moguće. Sutlić je, međutim, imao druge motive. “Htio sam da na ovom mjestu ne sjedi netko koga ne bih mogao podnositi”, objasnio je Vanja Sutlić svoje motive.