Oglašavanje općenito ima velik utjecaj na poticanje potrošača na neku od akcija vezanih uz kupnju, pa je tako 86% odraslih ispitanika izjavilo da je u tjedan dana koristilo barem jedan od oglašivačkih medija kao izvor prikupljanja oglašivačkih informacija. Takav postotak pokazalo je istraživanje “How America Shops and Spends 2011” koje je u studenom proveo Frank N. Magid Associates na 2500 odraslih osoba u SAD-u (1526 telefonskih i 976 online ispitanika), a naručio Newspapaper Association of America (www.naa.org). Istraživanje je pokazalo i da prosječan američki kupac koristi četiri oglašivačka medija kada se informira o kupnji. Novine je kao izvor informacija navelo 52% ispitanika, s tim da novine češće navode žene, njih 57%. Osim tiskanog izdanja 17% kupaca informira se i online izdanjima novina, podjednako muškaraca i žena. Nakon novina najčešći izvor informiranja o kupnji je web koji je navelo 48% anketiranih. Televizijsko oglašavanje je na petome mjestu, lošije plasirana od oglašavanja na mjestu prodaje i oglašavanja u elektroničkoj pošti.

Zbog oglasa u akciju
Istraživanje je mjerilo i kako oglašavanje potiče kupce na poduzimanje akcije vezano uz kupnju. Za 35% kupaca novine, odnosno novinski oglasi privlače najviše pozornosti i najcjenjeniji su kao pomoć pri planiranju kupnje te se smatraju najpozdanijim izvorom. Tako je 79% ispitanika izjavilo da je “poduzelo neku akciju” kao rezultat oglašavanja u novinama. Više od polovine ispitanika je izrezalo kupon, 46% ih je nešto kupilo, 37% posjetilo web-stranicu da bi doznali nešto više, a 20% isprobalo nešto prvi put. Oglašivačima je bitan podatak da je 84% ispitanika koji su pročitali novine u sedam dana izjavilo da gleda oglase dok prelistava novine. Karakteristični pokreti očiju pri čitanju omogućuju duže pauze tijekom kojih novinski oglasi privlače pozornost, a da pritom nisu naporni i agresivni kao oglasi u drugim medijima. “Sjećanje” na oglas traje dosta dugo pa 6 od 10 ispitanika pamti oglase objavljene u prethodna dva tjedna.

Kao glavne prednosti novinskih oglasa potrošači su istaknuli mogućnost brzog skeniranja ponude, planiranja redovotih kupnji, informiranje o rasprodajama, uspoređivanje ponuda te vjerodostojnost informacija. Oglasi u novinama potrošačima su važni i kao pomoć pri planiranju kupnje (za 36% ispitanika), ali i za informiranje o proizvodima koji predstavljaju predmet redovnih kupnji, što je kao prednost istaklo 41% ispitanika. To ide u prilog tvrdnji da su se navike potrošača promijenile te da subota više nije jedini dan za kupovinu. Rezultati istraživanja su dovela do zanimljive činjenice kako se golašavanju u novinama najviše vjeruje zbog pojave prelijevanja vjerodostojnosti novinske informacija na novinski oglas, jer novine drže visoki status vjerodostojnosti u svijesti potrošača. U dijelu istraživanja koje se bavilo novinskim insertacijama, visokih 72% ispitanika izjavilo je da barem povremeno čita ili pogleda novinske insertacije (novinski katalozi oglašivača, kuponske knjižice i slično) koje dobijaju u novinama. Od toga 47% redovito čita insertacije, a kada insertacije dobiju u nedjeljnim novinama taj broj doseže 68% redovitih i 90% povremenih čitatelja.Usporedbom insertacija koje se dostavljaju u poštanske sandučiće i u novinama, dvostruko više ispitanika odabralo je kao preferirani kanal distribucije insertaciju u novinama.

Televizijsko ometanje
Online oglašavanje predstavlja glavni izvor informacija za vrlo mlade dobne skupine, od 18 do 24 godine, no isto pokazuje kako od dvadesetpete godine, s promjenom životnih navika i bračnog statusa, bilo da je riječ o osamostaljivanju ili bračnom statusu, raste orijentiranost na novinsko oglašavanje. U dobi iznad 35 godina online se koristi jednako učestalo kao i tiskana izdanja.Televizijsko oglašavanje pokazalo se kao ono koje najviše ometa potrošače, kako se izjasnilo 41% ispitanika.Pokazalo se i kako postoji potreba za što većom frekventvnosti oglašavanja, jer se dvije trećine svih odluka o kupnji donosi na sam dan kupnje ili tjedan dana ranije. Na sam dan kupnje donese se 36% odluka, i od toga visokih 21% spontano dok je potrošač u potrazi za nečim drugim od planiranog, a samo 15% ranije u toku dana prije samog kupovanja. Fizička prisutnost u samoj trgovini stimulira neplaniranu kupovinu, najviše kada je riječ o odjeći, obući i dječjim igračkama.

Insertacije

Djeluju i na mlade
Osam od deset ispitanika poduzelo je u roku od 30 dana neku vrstu ‘’shopping akcije’’, od planiranja kupnje do same kupnje, na temelju informacija dobivenih iz insertacije, a zanimljivim se pokazao rezultat kako pobuđuju interes i kod mladih dobnih skupina. Za informiranje o posebnim akcijama koristi ih 74% ispitanika, a 58% njih koristi ih kao izvor informacija pri redovitim odnosno rutinskim nabavkama.