Naftna kompanija Srbije priopćila je kako je u 2006. godini ostvarila dobit od 87,5 milijuna eura, što je za 10,9 posto više od plana. Prema službenom saopćenju kompanije, dobit je postignuta zahvaljujući povećanju ukupne proizvodnje nafte za 3,2 posto, te prometa ukapljenog naftnog plina za 117 posto. Poslovna dobit omogućila je da se za investicije odvoji 71,2 milijuna eura. Planom o strateškom poslovanju do 2009. godine predviđeno je da se u tom razdoblju uloži oko 900 milijuna eura. U NIS-u ističu kako svojim aktivnostima kane ojačati potencijale i podići vrijednost kompanije uoči njezine očekivane privatizacije. Priopćenje o ostvarenoj dobiti i planiranim ulaganjima u priličnj se mjeri razlikuje od nedavnog apela rukovodstva NIS-a u kojemu se vlasti upozoravaju da što prije započnu najavljenu privatizaciju kompanije jer će, u protivnom, dvije njezine rafinerije, zbog tehnološke zastarjelosti, postati staro željezo. Privatizacijski savjetnik, što ga je činio konzorcij Merrill lyncha i Raiffeisen investmenta, preporučio je da se u prvoj fazi privatizira 25 posto kompanije s time da se kupac obveže na ulaganje 400 milijuna eura u tehnološku obnovu rafinerija.

900 milijuna za rafinerije
Zato začuđujuće zvuči podatak u priopćenju prema kojemu će NIS za modernizaciju u sljedeće tri godine izdvojiti 900 milijuna eura. Ne spominje gdje se nalazi izvor tolikim sredstvima kada se od prošlogodišnje dobiti moglo izdvojiti 71,2 milijuna eura u modernizaciju kompanije. NIS je državno poduzeće i kao takvo ima monopol na srbijanskom tržištu, a vlada je donijela Uredbu kojom se zabranjuje uvoz naftnih derivata na tamošnjem tržištu tako da NIS nema konkurenciju pa ostvarena dobiti proizilazi većim dijelom iz njezina monopolističkog položaja, a manji iz konkuretnske sposobnosti. Kvaliteta derivata, što ih proizvode NIS-ove rafinerije, slaba je i ne bi mogla izdržati vanjsku konkurenciju. Zato je vlada Srbije, prilikom pregovora o sklapanju sporazuma Cefta, tražila da njezina naftna industrija bude zaštićena od inozemne konkurencije do 2010. godine, dok se ne završi njezina privatizacija, zabranom uvoza ili visokim zaštitnim carinskim pristojbama. Velike pritužbe na NIS imaju vlasnici privatnih crpki zbog neredovite opskrbe derivatima tako da su neki prinuđeni na njihovo zatvaranje jer im je uvoz derivata zabranjen. Kompanije koje su pokazale zanimanje za preuzimanje NIS-a zasad se zadovoljavaju širenjem vlastite prodajne mreže.

Brojni interesenti za NIS
Inače, duže vrijeme se po srbijanskim medijima barata s imenima kompanija koje su zainteresirane za kupnju Naftne industrije Srbije, za što je natječaj o prodaji trebao biti objavljen još prošle godine u srpnju, pokazuju naftne kompanije od Mola preko austrijskog OMV-a, Petrola i Lukoila do Hellenic petroleuma. Zasad nije poznato kada će biti objavljen natječaj o prodaji NIS-a jer prvo mora biti osnovana nova vlada.