Iako je vjerojatnim gašenjem Business.hr-a i najavama otpuštanja u pojedinim medijima branša tiskanih medija izgledala vrlo sumorno, prošlotjedni okrugli stol na Fakultetu političkih znanosti je odaslao optimističniju notu. Na zagrebačkom FPZ-u Komunikološka škola Matice hrvatske organizirala je susret vodećih ljudi hrvatskih medija na kojem su raspravljali o sudbini hrvatskog tiska. Svi prisutni složili su se da kriza postoji, no nije bilo jednoglasnog stava o njezinoj dubini kao i načinu izlaska iz nje. I dok Franjo Maletić, predsjednik Uprave Vjesnika smatra da perspektiva tiskanih medija nije blistava, vodeći ljudi Večernjeg lista i 24 sata su puno optimističniji. Maletić navodi predviđanja američkih stručnjaka iz Microsofta koji su predvidjeli da će zadnje tiskano izdanje novina izaći 2043.

Pozitivno poslovanje Styrije
“Prema mojim podacima prosječna ukupna tiraža svih dnevnih novina u Hrvatskoj je 420 tisuća primjeraka i pada već dugi niz godina. Već sada je vidljivo da tiskani mediji raspolažu s 30 posto manje novca nego u istom razdoblju 2008. godine. Kao zaštitnu mjeru mediji mogu posegnuti za dizanjem cijene tiskovina, no mislim da to nije rješenje” kazao je predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić. Predsjednik Uprave Večernjeg lista Marjan Jurleka te glavni urednik i član Uprave 24 sata Boris Trupčević mišljenja su pak da je samo došlo do promjene situacije na tržištu te je potrebna prilagodba novonastaloj situaciji. Trupčević navodi da 24 sata posluju pozitivno, unatoč krizi, s tiražom od 180 tisuća primjeraka dnevno i da u ovoj godini očekuju najbolji poslovni rezultat do sada. “Podaci pokazuju da je Styria u Hrvatskoj 2004. godine imala 649.000 čitatelja, 2005. godine njih 850.000, a lani čak 1,6 milijuna dnevno” kazao je Trupčević. Budućnost tiskanih medija, istaknuo je Jurleka, u njihovoj je sinergiji s internetom odnosno s vlastitim web servisima. Mediji koji se neće moći prilagoditi takvim zahtjevima neće opstati na tržištu. Kao pozitivne primjere takve sinergije Jurleka navodi upravo Večernji list te 24 sata, čiji su portali među najposjećenijima u Hrvatskoj. Svoju tezu Jurleka je potkrijepio i činjenicom da svi ostali mediji informacije uglavnom crpe iz tiska, te bi tom logikom s tiskom propali i internet i televizija. Morat će se pritom promijeniti mentalna pozicija novinara – novinarski posao počinje čim dozna neku informaciju, a ne tek dolaskom u redakciju. Skup se uvelike bavio nedavnim izvješćem Deloittea prema kojem je u Hrvatskoj došlo do velikog pada prihoda u tiskanim medijima i to zbog 10 postotnog pada naklade. “Podaci Deloittea i rezultati sličnih istraživanja koja predviđaju krah tiskanih medija, a u korist interneta i televizije su promašena ili su preslikana s nekih drugih tržišta” kazao je glavni urednik 24 sata Boris Trupčević. Predsjednik Uprave Večernjeg lista Marjan Jurleka nadovezao se na tu temu pojašnjenjem da korijen krize u američkim tiskanim medijima leži u činjenici da su dnevni listovi najveći dio prihoda ostvarivali od malih oglasa. Pojavom interneta, većina takvih oglasa se preselila na taj medij.

Analitičko novinarstvo
Jurleka je pojasnio da tiskani mediji u Hrvatskoj zasigurno imaju perspektivu, ali samo ako se prilagode tržištu, odnosno postignu sinergiju tiskanog izdanja i interneta. Prilagodbu tržištu kao problem vidi i bivši urednik Privrednog vjesnika i predsjednik Uprave Binoza Pressa Ante Gavranović koji smatra da će opstati samo specijalizirane novine, odnosno novine koje se okrenu analitičkom novinarstvu i vrate vjerodostojnost i kvalitetu.

činjenice

Nema Metroa bez metroa
Sudionici okruglog stola zaključili su da je projekt Metroa propao zbog krivog uređivačkog koncepta. Trupčević smatra da je Metro propao jer je promašio publiku. “U svjetu gdje postoji podzemna željeznica i u kojoj se najčešće dijele takve novine, ciljana publika su mladi uspješni ljudi. Od ukupnog broja putnika metroa, 30-ak posto čine mladi i ljudi koji nemaju vremena za druge informacijske kanale” kazao je Boris Trupčević.