Facebook broji više od osam milijuna registriranih korisnika, čak dva milijuna više nego prošle godine. Twitter na dan izbaci 100 milijuna “tvitova” svojih aktivnih korisnika, što je 252 posto više nego lani, a Linkedin bilježi rast od 138 posto, od toga čak 56 posto izvan SAD-a. Samo Sjeverna Amerika bilježi 64 milijuna aktivnih korisnika Linkedina. Impozantne brojke još su zanimljivije stavimo li ih u financijski kontekst. Najrazličitije kompanije koriste društvene mreže za promociju i marketing. Njih 43 posto koristi blog kao marketinški alat, a 71 posto kompanija prisutno je na Facebooku i njih 59 posto na Twitteru. Prošle je godine potrošeno 6 milijardi dolara na oglašavanje na internetu, a ove će godine vjerojatno premašiti sva očekivanja. Čak 56 posto Facebook korisnika kaže kako će radije preporučiti neki brend nego ga “lajkati”. Ipak, prosječan korisnik ima 130 prijatelja i “lajka” 80 stranica. Čak 55 posto tviteraša pristupa toj društvenoj mreži mobitelom.

Internet dio ljudskih prava
Društveni mediji odavno su postali unosan biznis jer se čak 96 posto pripadnika generacije Y koristi društvenim mrežama. Kada bi Facebook predstavljao državu, bio bi treća najveća država svijeta, nakon Indije i Kine. U 2011. bilježe rast od 82 posto novoregistriranih korisnika, a i mobilna industrija se potpuno prilagodila, pa je tako 200 milijuna novih mobilnih korisnika Facebooka. No društvene se mreže ne koriste samo u privatno vrijeme. Istraživanje Digital Buzz bloga pokazalo je kako 80 posto poslodavaca pronalazi i traži kandidate za posao preko društvenih mreža, i to čak 95 posto njih preko Linkedina. Zanimljivo je i to da se jedan od osam parova u SAD-u upoznao preko društvenih mreža, a i jedan od četiri Amerikanaca svakodnevno gleda Youtube. I kompanije se koriste Youtubom, pa tako njih 33 posto objavljuje videosadržaje o sebi i tako se promovira. U svijetu u kojem je u 2010. godini bilo 1,73 milijarde korisnika interneta i u kojem se obavi 210 milijuna telefonskih poziva u samo jednoj sekundi ovakve brojke sve manje iznenađuju. Na Googleu se svaki dan “gugla” čak 20 posto novih pojmova koji se nikada prije nisu “guglali”. Finska je nedavno pravo na pristup internetu proglasila temeljnim ljudskim pravom. Internetska era obilježena je, između ostalog, i ukidanjem određenih zanimanja i nastanku nekih novih. Nastali su web-dizajneri, programeri, a u konačnici i stručnjaci za nove medije.

Community menadžment
Stručnjaci za Facebook (“Facebook specialists”) osobe su koje se bave pozicioniranjem brenda, tvrtke, usluge ili proizvoda kroz društvenu mrežu Facebook u funkciji marketinga ili korisničke podrške. Koordinatori virtualnih zajednica, “communitiy managers”, vode brigu o korporativnim profilima na društvenim mrežama. Stvaraju nov sadržaj, ali i komuniciraju s korisnicima i odgovaraju na njihove komentare u gotovo realnom vremenu. Podaci jednoga američkog portala pokazali su da je najtiražnije zanimanje u 2010. bilo upravo stručnjak za Facebook, a odmah iza njega slijede gurui za virtualizacije i iPhone. Na tom se popisu pronalaze još i stručnjaci za Twitter i blogeri. “U Hrvatskoj se ‘community’ menadžment na profesionalnijoj razini razvija više od dvije godine i zanimljivo je što smo zbog broja stvarnih profesionalaca u toj branši vodeći u široj regiji”, kaže Ivan Brezak Brkan, urednik magazina o internetskom poslovanju Netokracija.com i direktor “content” marketinške agencije Acumen Connect. Smatra da su rješenja koja se razvijaju u Hrvatskoj, od pristupa do primjerice aplikacija na društvenim mrežama, godinama ispred drugih tržišta i jako bliska američkom. Hrvatske su tvrtke koordinatore virtualnih zajednica u početku smatrale neozbiljno jer nisu shvaćale važnost društvenih mreža, no to se danas promijenilo.

“Nekad se prodavao koncept Facebook ili Twitter promocije, a danas se gleda tko može doći do traženih rezultata. S jedne strane veće agencije otvaraju vlastite podružnice koordinatora virtualnih zajednica, a veće korporacije poput telekoma ih integriraju u svoje PR i marketinške odjele kao posebnu djelatnost”, objašnjava Brezak Brkan. Ipak, zbog toga što još ne postoji stvarno razumijevanje tog posla, mnogi ulaze u te vode iako se ne znaju time baviti, odnosno vežu se za specifične društvene mreže dok je u pitanju internetska komunikacija. Od loših aplikacija do neznanja u komunikaciji s korisnicima većinom je riječ o tehnološkim ili marketinškim profesionalcima koji zato što znaju jedan aspekt posla smatraju da znaju sve. Njihovi klijenti i tvrtke potom dobivaju loša rješenja, no srećom riječ je o manjini na tržištu koje u pak Hrvatskoj raste do točke zasićenja i u kojemu će se napokon vidjeti tko doista zna ne samo što je “community” menadžment nego i kako se njime baviti. “Ne Facebook marketing, ne Twitter marketing već znanje internetske komunikacije”, zaključuje Brezak Brkan.