Po čemu će domaća javnost pamtiti Marka Škreba? Po tome što je u vrijeme vladavine Tuđmanova HDZ-a bio otvoren u komunikaciji s novinarima, po tome što se kao guverner Narodne banke radije vozio tramvajem nego službenim automobilom, po tome što je u poslovnim krugovima glasio kao briljantan stručnjak? Ili će ga pamtiti po mračnom periodu druge polovice devedesetih kad je za njegova mandata na čelu središnje banke propalo desetak banaka i gotovo fatalno se narušila financijska stabilnost? Upravo zbog uspomene na guvernerski mandat Marka Škreba (50) krajem devedesetih, njegovo imenovanje za glavnog stratega Privredne banke Zagreb izazvalo je veliko zanimanje u stručnim krugovima. On se u Zagreb vraća s mjesta MMF-ova vanjskog savjetnika u Tirani i Sarajevu, a na novoj funkciji možda će prekinuti sedmogodišnju šutnju za hrvatske medije. I možda izjave budu malo konkretnije od onih protokolarnih: “Veselim se novom poslu i nadam se da će biti uspješan.” Možda objasni što ga je nagnalo da u vrijeme kad su se domaće banke rušile kao pločice domina izjavi kako je “bankarski sustav u cjelini stabilan”, dok se problemi pojavljuju u pojedinim bankama. Pa su tako slom Dubrovačke banke slijedile Glumina banka, Croatia banka, Karlovačka banka, Agroobrtnička banka, Hrvatska gospodarska banka, Istarska i Cibalia banka… U to vrijeme hrvatski mediji žestoko su kritizirali Škreba da je znao za probleme u bankama, ali da je svejedno pustio da te banke i dalje posluju sve dok nisu došle u fazu da više ne mogu isplaćivati novac. Nelikvidnost banaka pokušao je svojedobno ublažiti odlukom da poslovne banke u trezorima ne moraju čuvati 40, nego samo 25 posto novčane aktive, što je dovelo do toga da zbog panike među štedišama banke više nisu bile u mogućnosti isplaćivati novac. Iako su Škreba, kao guvernera koji je prema definiciji odgovoran za stabilnost bankarskog sustava, pozivali da podnese ostavku, on je ipak na svojoj funkciji dočekao novu koalicijsku vlast i onda se odmaknuo daleko od domaćih prepucavanja. Preuzeo je lagodnu ulogu savjetnika u Međunarodnom monetarnom fondu, što mu je omogućilo da zaboravi na mračne devedesete. Domaći ekonomisti uglavnom za Škreba imaju riječi pohvale. Tvrde da je obrazovan stručnjak koji je proteklih godina stekao dodatno znanje i iskustvo, a ulazak u PBZ jedan je od boljih odluka predsjednika Uprave Bože Prke. Od Škrebova iskustva profitirat će i banka, ali i sam Škreb koji se vraća u Hrvatsku upravo na poziciju koja bi mu najbolje odgovarala: samozatajni savjetnik iz sjene koji ne donosi odluke niti za njih odgovara. Nešto slično kao u drugoj polovici devedesetih.
Biografija
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu