Ukupna robna vanjskotrgovačka razmjena Srbije u prva četiri ovogodišnja mjeseca iznosila je 7,7 milijardi dolara, što je povećanje za 45,2 posto u odnosu na isto razdoblje u 2006. godini. Prema podatcima Republičkog zavoda za statistiku vrijednost srbijanskog izvoza iznosi 2,491 milijardi dolara. Unatoč povećanju izvoza za 48,1 posto, Srbija i dalje bilježi visoki trgovački deficit u razmjeni robe sa svijetom. Ukupni deficit iznosi 2,739 milijardi dolara, što je povećanje za 40,1 posto. Ukupan uvoz dostigao je vrijednost od 5,231 milijardu dolara. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 47,6 posto i neznatno je veća od lanjske. Na povećanje uvoza najviše utjecaja imala je nabavka energenata, koji čini 19,5 posto ukupnog uvoza. Slijedi uvoz rudače bakra i željeza, te roba široke potrošnje. Povećanje izvoza rezultat je do sada obavljene privatizacije i restrukturiranja poduzeća, kao i potpisanih i ratificiranih ugovora o slobodnoj trgovini, suficita u razmjeni hrane i gotovih tekstilnih proizvoda, kao i povoljnom odnosu cijena postignutih u izvozu u odnosu na uvozne. Od 20 najvećih domaćih izvoznika 12 poduzeća osnovale su inozemne kompanije. Željezara US steel proglašena je za najvećeg izvoznika, koja čelik i željezo izvozi u 80-ak zemalja. Glavni su vanjskotrgovački partner u izvozu Italija, BiH i Njemačka, a kod uvoza Rusija, Njemačka i Italija. Vanjskotrgovačka robna razmjena bila je najveća s članicama EU, s kojima je obavljeno više od polovice srbijanskog vanjskotrgovačkog prometa. Suficit u robnoj razmjeni ostvaren je s bivšim jugoslavenskim republikama, BiH, Crnom Gorom i Makedonijom, a najveći deficit je u trgovini s Rusijom zbog uvoza energenata, odnosno nafte i plina. Srbija je najviše izvozila željezo i čelik, obojene metale, odjeću, proizvode od metala, žitarice, voće i povrće, koji čine 37,6 posto ukupnog izvoza. Najveći udio u uvozu imali su nafta i naftni derivati, cestovna vozila, plin, industrijski strojevi za opću uporabu, željezo i čelik, a njihov udio čini 33,4 posto ukupnog uvoza.