Ukupno petnaest autora svojim je radovima pridonijelo stvaranju knjige Poslovna etika: kako se suočiti s problemima. Svi su oni stručnjaci koji se bave poslovnom etikom i rade za različite institucije kao što su Centre for Tomorrow’s Company, IOD (Institute for Directors) i Institute for Global Ethics. Ovaj zbornik radova zasniva se na istraživanju koje je provela London Business School pod vodstvom Arthura Andersona te poslu koji su obavile i neke druge organizacije iz Amerike i Europe poput gore spomenute institucije. Na temelju tih opsežnih istraživanja na različitim uzorcima (a što ih čini to reprezentativnijim) autori analiziraju pitanja koja su se nametnula kao najčešća i najvažnija u velikom broju primjera iskustava širokog raspona poduzeća i poslovnih menadžera. Cilj je bio izgraditi i prikazati praktični okvir za poslovanje koji može osigurati da njihova etika odgovara i zadovolji standarde koji poboljšavaju njihov ugled i poslovni uspjeh.Unatoč izjavama i tvrdnjama koje se danas u nas često mogu čuti o kapitalizmu kao nevjerojatno okrutnom i bezobzirnom te o tome da se temelji isključivo na načelu maksimalnog profita, mnogi trendovi, naravno ne samo u poslovnoj literaturi, ukazuju na suprotan zaključak. Naime, takve se ocjene kapitalizma zasnivaju na domaćem iskustvu kojemu smo svjedočili u proteklih petnaestak godina. Međutim, neovisno o nečijoj političkoj orijentaciji, jednako je nerazumno ocjenjivati kapitalizam kao uređenje isključivo na primjeru, recimo, Hrvatske, koliko je nerazumno opravdavati sve “kapitalizmom”, što se također danas može često čuti i pročitati u našim medijima. Danas se u najrazvijenijim i najbogatijim kapitalističkim društvima zaista mnogo polaže na etičnost poslovanja, uz stalno isticanje, koje je dokazano u praksi, da moralno etično kao i društveno svjesno i odgovorno poslovanje dugoročno donosi uspjeh unatoč tome što suprotan način poslovanja može donijeti zaradu (ali samo kratkoročno). Dokaz je toga pad ugleda nekih multinacionalnih korporacijama zbog njihova nepoštivanja određenih etičkih i društvenih normi koje pokazuju ne u svojim domicilnim zemljama, gdje su prisiljeni poštivati ta pravila, nego u tranzicijskim zemljama i zemljama Trećeg svijeta u koje uostalom i dolaze zbog toga što time smanjuju troškove poslovanja. Brojni primjeri dokazuju da se u današnjem informatiziranom i globaliziranom svijetu nepoštivanje etičkih normi i minimalnih standarda jednostavno ne može sakriti, barem ne na dulje vrijeme. A upravo etički ispravno i društveno odgovorno ponašanje, kako smo već spomenuli, zaista daje financijski bolje rezultate. Pa ako i jest tako da je u kapitalizmu prvi i najvažniji kriterij i cilj profit, opet je etičnost u poslovanju nužna.