EN DE

Porast broja brodova izazvao havariju hrvatske čarter-flote

Autor: Darko Bičak
29. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Trendovi u čarter-turizmu se mijenjaju pa su umjesto Talijana i Nijemaca sve češći gosti Poljaci, Česi i Mađari

Prema svim parametrima i istraživanjima Hrvatska je nautička turistička hit-destinacija. Već zbog svojih prirodnih ljepota i karakteristika te zemljopisnog položaja u Europi i Sredozemlju naše more, obala i 1246 otoka predstavljaju izazov stranim turistima i nautičarima koji u velikom broju samostalno dolaze a da država ne provodi posebne aktivnosti. No dok je godinama kao problem spominjan crni čarter, čak su i oduzete neke brodice, danas se sve više dovodi u pitanje opstanak samog čartera. Naime, u medijima se sve više spominje konstatacija da su čarteraši dovedeni do ruba egzistencije. Problem je što se gotovo tisuću čarter-tvrtki u borbi za opstanak na nesređenom tržištu na kojemu je ponuda veća od potražnje međusobno iscrpljuje nelojalnom konkurencijom i damping cijenama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast leasinga
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je registrirano gotovo tisuću čarter-tvrtki. Te tvrtke imaju oko 3800 plovila, ali ih je samo oko 2500 aktivno u čarteru. Većina tvrtki ima samo jedan brod za iznajmljivanje, ali zbog njihova dampinga trpe veliki, ozbiljni iznajmljivači. Hrvatski čarter-biznis doveo je sam sebe u tešku poslovnu situaciju, a stotine malih iznajmljivača brodova na rub egzistencije, dramatičnu borbu za opstanak i panični pokušaj bijega ispod giljotine hipotekarnih kredita, kažu iznajmiljivači. Situacija je dodatno pogoršana ponudama domaćih leasing kuća koje već nekoliko godina nude povoljne kupnje/najam brodova koji se mogu koristiti za vlastiti gušt, a u međuvremenu iznajmljivati na tržištu. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore krajem prošle godine sve leasing kuće u Hrvatskoj imale su u stavci plovila 481 aktivni ugovor u vrijednosti 370,56 milijuna kuna. Tijekom 2005. godine bilo je aktivno 423 ugovora o leasingu u vrijednosti 323,17 milijuna kuna, a godinu poslije 504 ugovora u vrijednosti 394,88 milijuna. Razumno je pretpostaviti da je velik broj plovila kupljenih putem leasing “kupljen” s namjerom da se iznajmljuje kao čarter na tržištu. U svjetlu svega toga dolazi i do velike konfuzije jer se više ne zna tko je vlasnik čega i koja je namjena čega te je logična posljedica crni čarter, odnosno iznajmljivanje izvan zakonskih okvira. Rastom cijena, pogotovo nafte i komunalnih pristojbi, stanje se ovoga ljeta dodatno pogoršalo, pa je Vijeće Udruženja iznajmljivača smještajnih kapaciteta na brodovima sazvalo izvanredni sastanak na kojem će pokušati naći rješenje za izlazak iz krize. Kako je za Slobodnu dalmaciju kazao Goran Prgin, vlasnik NCP-chartera, mnogi su u taj posao ušli nadajući se lakom i brzom bogaćenju. U posao su ušli napamet ne računajući na troškove, a dodatno su ih motivirale i banke laskavim kreditima i leasingom. Tako se broj brodova u čarter-floti popeo iznad realne potražnje na tržištu, pa su male tvrtke i poduzetnici počeli iznajmljivati plovila po sve nižim cijenama, doslovno nizašto, kako bi vratili kredite, platili leasing i spasili imovinu koju su založili pod hipoteke. “Kako je ponuda veća od potražnje, cijene čartera nisu se u Hrvatskoj mijenjale punih 10 godina. U tom razdoblju cijene usluga u marinama porasle su za 150 posto. Poskupjeli su i osiguranje, gorivo, održavanje, a porasli su i svi ostali troškovi, pa nije čudno što su bijeloj hrvatskoj čarter-floti osvanuli crni dani.

Prema svim parametrima i istraživanjima Hrvatska je nautička turistička hit-destinacija. Već zbog svojih prirodnih ljepota i karakteristika te zemljopisnog položaja u Europi i Sredozemlju naše more, obala i 1246 otoka predstavljaju izazov stranim turistima i nautičarima koji u velikom broju samostalno dolaze a da država ne provodi posebne aktivnosti. No dok je godinama kao problem spominjan crni čarter, čak su i oduzete neke brodice, danas se sve više dovodi u pitanje opstanak samog čartera. Naime, u medijima se sve više spominje konstatacija da su čarteraši dovedeni do ruba egzistencije. Problem je što se gotovo tisuću čarter-tvrtki u borbi za opstanak na nesređenom tržištu na kojemu je ponuda veća od potražnje međusobno iscrpljuje nelojalnom konkurencijom i damping cijenama.

Rast leasinga
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je registrirano gotovo tisuću čarter-tvrtki. Te tvrtke imaju oko 3800 plovila, ali ih je samo oko 2500 aktivno u čarteru. Većina tvrtki ima samo jedan brod za iznajmljivanje, ali zbog njihova dampinga trpe veliki, ozbiljni iznajmljivači. Hrvatski čarter-biznis doveo je sam sebe u tešku poslovnu situaciju, a stotine malih iznajmljivača brodova na rub egzistencije, dramatičnu borbu za opstanak i panični pokušaj bijega ispod giljotine hipotekarnih kredita, kažu iznajmiljivači. Situacija je dodatno pogoršana ponudama domaćih leasing kuća koje već nekoliko godina nude povoljne kupnje/najam brodova koji se mogu koristiti za vlastiti gušt, a u međuvremenu iznajmljivati na tržištu. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore krajem prošle godine sve leasing kuće u Hrvatskoj imale su u stavci plovila 481 aktivni ugovor u vrijednosti 370,56 milijuna kuna. Tijekom 2005. godine bilo je aktivno 423 ugovora o leasingu u vrijednosti 323,17 milijuna kuna, a godinu poslije 504 ugovora u vrijednosti 394,88 milijuna. Razumno je pretpostaviti da je velik broj plovila kupljenih putem leasing “kupljen” s namjerom da se iznajmljuje kao čarter na tržištu. U svjetlu svega toga dolazi i do velike konfuzije jer se više ne zna tko je vlasnik čega i koja je namjena čega te je logična posljedica crni čarter, odnosno iznajmljivanje izvan zakonskih okvira. Rastom cijena, pogotovo nafte i komunalnih pristojbi, stanje se ovoga ljeta dodatno pogoršalo, pa je Vijeće Udruženja iznajmljivača smještajnih kapaciteta na brodovima sazvalo izvanredni sastanak na kojem će pokušati naći rješenje za izlazak iz krize. Kako je za Slobodnu dalmaciju kazao Goran Prgin, vlasnik NCP-chartera, mnogi su u taj posao ušli nadajući se lakom i brzom bogaćenju. U posao su ušli napamet ne računajući na troškove, a dodatno su ih motivirale i banke laskavim kreditima i leasingom. Tako se broj brodova u čarter-floti popeo iznad realne potražnje na tržištu, pa su male tvrtke i poduzetnici počeli iznajmljivati plovila po sve nižim cijenama, doslovno nizašto, kako bi vratili kredite, platili leasing i spasili imovinu koju su založili pod hipoteke. “Kako je ponuda veća od potražnje, cijene čartera nisu se u Hrvatskoj mijenjale punih 10 godina. U tom razdoblju cijene usluga u marinama porasle su za 150 posto. Poskupjeli su i osiguranje, gorivo, održavanje, a porasli su i svi ostali troškovi, pa nije čudno što su bijeloj hrvatskoj čarter-floti osvanuli crni dani.

Popust u kolovozu
Koliko je ponuda veća od potražnje najbolje ilustrira podatak da je ove godine broj tjedana najma plovila s lanjskih 24 do 27 tjedana pao na samo 16 do 20 tjedana. Još je bolniji podatak da čarter tvrtke umjesto u posezoni sada već u kolovozu dodatno snižavaju cijene i daju izdašne popuste, ali ne mogu napuniti sve svoje brodove. Udruženje hrvatskih čarteraša sastat će se u Šibeniku već u subotu 30. kolovoza. Tražit će se dogovorno povećanje cijena za 10 do 15 posto, a razmišlja se i o prijedlogu izmjene zakona kako bi se onemogućilo registriranje čarter-tvrtki koje imaju manje od 10 plovila. Situacija je zaista zabrinjavajuća”, kazao je Prgin, vlasnik najveće čarter tvrtke u Hrvatskoj s najvrednijim plovilima. Prema preliminarnim rezultatima situacija je bila posebno loša tijekom kolovoza kada su podbacili tradicionalni korisnici hrvatskog čartera Nijemci, Talijani, Austrijanci i Slovenci. U toj se industriji pojavljuju i neki novi trendovi pa su sada najbrojniji čarteraši Česi, Poljaci, Slovaci i Mađari. Od starih gostiju nisu posustali jedino Slovenci. Branko Bačić, državni tajnik za more, kazao je u intervjuu za Poslovni dnevnik da je u crnom čarteru godišnje bilo u opticaju 150 milijuna eura, što samo s osnove PDV-a Hrvatskoj odnosi 30-ak milijuna eura. Bačić tvrdi da je nautički turizam najstabilniji, najvitalnijii i potencijalno najprofitabilniji hrvatski turistički proizvod, no da ipak još nije “doplovio” do razine kvalitete koju mu jamči bogatstvo resursa. Hrvatska u svijetu već visoko kotira kao nautička destinacija upravo zbog izuzetne prirodne atraktivnosti obale i otočnog arhipelaga. Poznata je čak i pod nazivom “Croate d’Azur”. “U našem teritorijalnom moru sve je više stranih nautičara i plovila, vrtoglavo je narastao broj čarter-tvrtki, rastu prihodi od nautike, suzbijen je crni čarter. No nautički se turizam razvijao neosmišljeno i nekontrolirano, pa je, kažu stručnjaci, postao i ozbiljna prijetnja dugoročnom očuvanju kvalitete i atraktivnosti te željene gospodarske valorizacije. Zato je 2006. godine Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka naručilo izradu studije razvoja nautičkog turizma kao temelj za donošenje Vladine strategije razvoja nautičkog turizma koja bi trebala biti jak vjetar u jedra kvalitetnom razvoju nautike u Hrvatskoj.




Autor: Darko Bičak
29. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

1. Udruženje iznajmljivača smještajnih kapaciteta na brodovima ima pravo tražiti mogućnosti za povećanje svojih prihoda ali nikako nema pravo DOGOVARATI povećanje cijena
2. vaš izvor (a ni autor) nije ni pokušao objasniti što je nelojalna konkurencija, dampinška cijena ili oligopolno djelovanje
3. nagli rast ponuđača posljednjih godina je rezultat očitog ubiranja ekstraprofita u toj djelatnosti
4. Republika Hrvatska u djelatnosti ima i svoje poduzeće – ACI. Svoju strategiju već godinama izražava (između ostalog) poslovanjem tog poduzeća a i kroz usta sportskog novinara Ede Pezzi-ja u njegovom Nadzornom odboru. Naravno da ne mislim ozbiljno. Kao ni Vlada RH.
Nautičar – amater

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close