Rebalansom državnog proračuna Vlada je prebacila novac samo stranim farmaceutskim kompanijama, potpuno zanemarivši na tisuće domaćih tvrtki koje hrvatske zdravstvene ustanove opskrbljuju potrošnim materijalom ili energentima. To se nikako ne može nazvati sanacijom zdravstva, već eventualno smanjivanjem proračunskog deficita, smatra Andro Vlahušić, bivši ministar zdravstva i autor HNS-ova prijedloga uređenja sustava zdravstva, inače ravnatelj opće bolnice Dubrovnik.
– Žao mi je što sredstva iz rebalansa Vlada nije pravednije rasporedila i smanjivanje proračunskog deficita čini se kao glavna motivacija da se s tih 1,7 milijardi kuna u najvećoj mjeri pokriju upravo dugovi za lijekove jer oni ulaze u deficit.

Hoće li time bolnice ostati bez nekih dobavljača?
– Sumnjam, zato što su mali poduzetnici sretni da imaju ugovor s državom, odnosno županijom i ne žele ga izgubiti. Unatoč nepovoljnim rokovima naplate, oni uredno isporučuju i bilo bi pošteno platiti im tih tristotinjak milijuna duga te doseći primjeren rok naplate prema svim dobavljačima. U idućem koraku Vlada, odnosno Ministarstvo zdravstva treba garantirati redovito plaćanje i zauzvrat tražiti snižavanje cijena. Takvom politikom cijene se mogu odmah smanjiti najmanje za dvadeset posto.

Zašto bi dobavljači na to pristali?
– Svi proizvođači lijekova i medicinske opreme tvrtke su koje posluju veoma dobro, ostvaruju profit, vrijednost dionica im je u porastu, imaju dobre plaće, tako da si smanjivanje cijena mogu priuštiti, pogotovo ako imaju garanciju da će ostvariti naplatu. Treba znati da su u aktualnim cijenama uračunani i cijena kapitala i rizik zbog neizvjesnosti s naplatom. Istodobno, država je njihov jedini kupac. Upitao bih Vladu što je istrgovala ovim rebalansom, odnosno plaćanjem lijekova? Odgovor je: ništa. Dobavljači mogu kazati da su oprostili kamate, no činjenica je da državu nitko nije tužio zbog kašnjenja u plaćanju, dakle, bilo je prostora tražiti da snize cijene.

Možete li pojasniti kakav način ugovaranja usluga zdravstvene zaštite predlažete u HNS-ovu programu?
– Radi se o svojevrsnom osamostaljivanju liječnika, slično kao što je sad u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Konkretno, ideja je da ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ne sklapaju više ravnatelji bolnica, već kad je u pitanju, primjerice, stacionar šefovi odjela koji će biti odgovorni za ono što ugovore. Liječnici ne bi bili vezani strogo uz ustanove, već bi imali vlastiti porezni broj i žiroračun te bi s ovlaštenjem za rad radili gdje hoće i za koga hoće, odnosno tamo gdje je potrebno. Na taj način uspješno se može rješavati i nedostatak liječnika u nekim županijama. Naša istraživanja pokazuju da u Zagrebu ima previše liječnika, za razliku od nekih drugih županija.

Kako motivirati liječnike da odlaze u županije koje im nisu atraktivne, pogotovo ako su slobodnjaci?
– Novcem. Određeno osamostaljivanje omogućuje i bolje plaćanje liječnika. Zašto bi pacijenti iz Bjelovara dolazili masovno u Zagreb kod jednog specijalista kad on za manje novca, primjerice jednom mjesečno, može doći k njima i u jednom danu pregledati dvadeset ljudi. Država štedi na putovanju i ima više novca za stimulaciju liječnika. Pritom je važan i angažman lokalne zajednice. U Dubrovniku je dvadesetak vrhunskih liječnika iz Zagreba kojima županija plaća smještaj i stimulaciju zahvaljujući tome što smo osigurali sponzore koji su nam u ovoj godini dali tristo tisuća kuna za gostujuće profesore.

To znači da se zdravstvo treba voditi kao poduzetnički projekt?
– Nastojim se ponašati kao privatni vlasnik državnog novca, odnosno kao poduzetnik koji pazi na svoj novac i usmjerava ga tamo gdje se najviše isplati, uz osiguranje maksimalne kvalitete usluge. Samo tako mogu se napraviti promjene u sustavu. Direktor HZZO-a stoga ne bi smio dolaziti iz javnog sektora, a Ministarstvo zdravstva morat će se oboružati ljudima iz privatnog sektora koji znaju razmišljati kao poduzetnici. Problem nas koji dolazimo iz javnog sektora je što imamo ugrađenu pogrešku i nad problemima sliježemo ramenima jer “bože moj, tako mora biti”.