Kada netko sa strane gleda nekoga tko skače bungee ili jedri na zmaju, jedno od češćih pitanja je što te ljude tjera da izvode vratolomije potencijalno opasne za zdravlje i život. Što je to što ljude privlači ekstremnim sportovima?

Anđelko Botica, psiholog koji se u privatnoj ordinaciji bavi psihološkim pripremama sportaša, kaže da je odgovor na to stvar perspektive. Problematika ekstremnih sportova počinje od nas samih i našeg stava prema njima i ljudima koji se njima bave, objašnjava Botica. Onima koji nemaju iskustva s takvim sportovima ekstremni sportaši mogu se u najmanju ruku činiti čudnima. Isto tako netko se čudi ljubiteljima nogometa. “Ako izađemo iz sportskih okvira, riječ je o istim razlikama među ljudima zbog kojih netko ne može razumjeti ljepotu umjetničkog djela, dok netko drugi može o tom istom djelu napisati članak. Dakle, pitanje je perspektive. Osobama koje se bave ekstremnim sportovima situacije u kojima se mogu naći izgledaju mnogo prihvatljivije i lakše se nose s njima nego oni koji se time ne bave. Ti ljudi baš izabiru takvu vrstu sporta jer ih ispunjava izazov, rizik i jer se mogu adekvatno nositi s opasnim situacijama. Po tome se razlikuju od ostalih”, kazao je Botica. Postoji velik broj istraživanja u svijetu o temi ekstremnih sportova i osobama koje ih izabiru. Neka od njih nastoje objasniti razloge zbog kojih ljudi participiraju u takvim sportovima. Prema jednoj od teorija motivacije, ljudi su motivirani održavati optimalan nivo fiziološkog uzbuđenja. Previsoke ili preniske razine fiziološkog uzbuđenja nisu poželjne. Postoje individualne razlike u intenzitetu fiziološkog uzbuđenja koje se doživljava kao optimalno. Tako postoje osobe koje optimalan nivo postižu čitanjem knjige, postoje i one koje optimalan nivo postižu npr. trčanjem u prirodi, a postoje i osobe koje optimalan nivo postižu bavljenjem ekstremnim sportovima. Dakle, u kontinuitetu od izrazito niskog do izrazito visokog fiziološkog uzbuđenja oni se nalaze bliže ovom drugom kraju. Oni spadaju u skupinu osoba koje traže uzbuđenje i avanture (engl. thrill and adventure seeking). Rezultati nekih istraživanja pokazali su da se osobe koje traže uzbuđenje razlikuju od osoba koje ne traže u metabolizmu neurotransmitera. Također osobe koje traže više uzbuđenja imaju intenzivniji fiziološki odgovor na nove ili intenzivne podražaje od onih koje traže manje uzbuđenja, a zbog različitih bioloških strategija. Stav većine istraživača je da odabir takvih sportova primarno ovisi o osobnosti, ali ovdje je možda bolje govoriti o karakternim osobinama ekstremnih sportaša nego o tipu osobnosti koji je karakterističan za takvu vrstu sporta. Moguće osobine su traženje uzbuđenja, sklonost riziku, sklonost samostalnosti, odanost prijateljima i vlastitom sustavu vrijednosti, jednostavnost, zanimanje za način na koji stvari funkcioniraju, racionalnost i logičnost, te usmjerenost na akciju, praktičnost i dobro reagiranje u kriznim situacijama.

Takvi sportaši često ne obraćaju pozornost na vlastite emocije ili ih potiskuju, što može biti nedostatak jer su mogući povremeni snažniji emocionalni ispadi. Jedna od važnih je sposobnost redefiniranja rizika i opasnosti, ono što se većini čini opasno, ljudima koji se bave ekstremnim sportovima samo je još jedan korak koji trebaju napraviti i koji su već učinili mnogo puta. Imaju izražen osjećaj kontrole i na taj način smanjuju mogućnost rizika. Botica kaže da općenito većina onih koji se bave tim sportovima imaju u prosjeku od petnaest, šesnaest pa do tridesetak godina uz moguće iznimke. Razlog tome je što takvi sportovi zahtijevaju određene fizičke sposobnosti koje su izraženije u toj dobi. Nadalje, ekstremni sportovi su kategorija koja se ubrzano širi s posebnim trendom među mladima. Kao posebno zanimljiv podatak Botica spominje da prvorođenci u obitelji rjeđe izabiru ekstremne sportove za razliku od mlađe braće i sestara, za koje je pretpostavka da to čine upravo kako bi se dokazali i zadobili naklonost roditelja i vršnjaka. “Kod utjecaja na posao ili druge aspekte funkcioniranja ljudi koji se bave ekstremnim sportom postoje individualne razlike, a bitnu ulogu igra okolina. Ako okolina razumije pojedinca i njegov izbor te mu daje podršku, ne bi trebalo biti problema ni u poslovnom ni u svakodnevnom funkcioniranju”, rekao je Botica. Neki od tih sportova zahtijevaju posebne vremenske uvjete, tehniku i opremu, financijska sredstva, te na taj način zahtijevaju određene napore i organizacijske sposobnosti osoba koje se tim sportovima bave i mogu indirektno utjecati na bližnje i posao. Ako sportaš ima razumijevanje okoline, ne bi trebalo biti problema. U svijetu su znanstvena istraživanja iz područja psihologije često vezana uz ekstremne sportove te postoje istraživači koji su svoj profesionalni istraživački staž posvetili upravo toj temi.