Za žene je situacija nešto drugačija: jednaku kilažu imaju na kopnu i moru, i to do 50. rođendana. Nakon toga žene svakako moraju izbjeći život na otoku jer će biti deblje od susjeda s kopna. To bi bio vrlo slobodno parafraziran sažetak znanstvenog istraživanja na temu jesu li stanovnici otoka ‘zdraviji’ od kontinentalaca, a prema kriteriju indeksa tjelesne težine i pojave visokog tlaka.

Masline i more ne pomažu uvijek
Uvriježeno je mišljenje da su stanovnici hrvatskih otoka zdraviji od stanovnika kopna. Tradicionalni, mediteranski način prehrane, drugačiji način života, svakodnevica s manje stresa laički su recept za preveniranje rizika od mnogih bolesti, pa tako i bolesti srca i krvnih žila. A upravo su bolesti krvožilnog sustava vodeći uzrok umiranja u Hrvatskoj jer od koronarne bolesti srca i moždani udar odnose 34% život agodišnje. Rizični čimbenici za pojave bolesti krvožilnog sustava su prekomjerna tjelesna težina i povišeni krvni tlak, pa je provedeno znanstveno istraživanje o težini i tlaku među stanovnicima otoka Raba, Visa, Lastova i Mljeta (istraživanje ‘1001 Dalmatinac’, u sklopu projekta Hrvatska Biobanka) i kod stanovnika kopnenog dijela Hrvatske (istraživanje ‘Hrvatska zdravstvena anketa 2003’). Rezultati su pokazali da samo 28 % muškaraca s otoka ima primjerenu tjelesnu težinu , a među stanovnicima kopnene Hrvatske primjerene je težine čak 38 %. Učestalost pretilosti bila slična i iznosila je ukupno 21% kod stanovnika otoka i 19% kod stanovnika s kopna. Zanimljivo je i da na ukupnom uzorku žena nije zabilježena razlika u učestalosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti između dva zemljopisna područja. Dakle, žene do 50 godina u cijeloj Hrvatskoj imaju približno istu tjelesnu težinu u cijeloj Hrvatskoj, dok je otočani u odnosu na kontinentalce češće imaju problem viškom kilograma, Nakon 50 godine i muškarci i žene na otocima imaju više problema s prekomjernom težinom. Kod stanovnika otoka pronađena je veća učestalost novootkrivenog povišenog krvnog tlaka i za muškarce i za žene, što bi moglo ukazati na slabiju dostupnost zdravstvene zaštite stanovnika koji žive na otocima ili moguće čak na manju svijest o potrebi praćenja zdravstvenog stanja. Ovaj članak objavljen je u znanstvenom časopisu Collegium Antropologicum.

Preventivni pregledi
Iako je ovo istraživanje usmjereno tek na jedan mali dio čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila, autorica teksta dr. sc. Ivana Kolčić iz Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar kaže kako se može zaključiti da postoji veća učestalost istraživanih kardiovaskularnih rizičnih čimbenika kod stanovnika otoka. Dakle, svi mi mislimo da zdravo živimo i zdravo se hranimo, no to možda i nije tako. Očito su genetičko opterećenje u obitelji i redovni odlasci na preventivne preglede puno važniji nego što mislimo. Na taj način liječnik može otkriti bolest i prije nego li se pojave ikakvi simptomi. Hipertenzija, visoki tlak, okidač je mnogih kardiovaskularnih bolesti, ali imati visoki tlak zapravo ne boli. Očito je potrebno provesti daljnja detaljna istraživanja i o drugim okolišnim čimbenicima rizika, i utjecaju genetičkih čimbenika na razvoj bolesti krvožilnog sustava.