“Pozivam vas da mi pomognete da motiviramo 250.000 iseljenika u Australiji da dođu i ulože u Hrvatsku. Zamislite kakvu bismo onda domovinu imali. Teško je doći i investirati u Hrvatsku bez dobrog partnera jer smo mi koji dolazimo naivni i nespremni na brojne prepreke koje nas očekuju”, rekao je na spektakularnom otvaranju Grand Hotela Lav vidno uzbuđeni Slavko Bošnjak premijeru Sanaderu.Vlasnici hotela Lav, Slavko Bošnjak i njegov partner Ivica Kurtović nakon pet godina obnove i uloženih 600 milijuna kuna izgradili su luksuzni hotel s pet zvjezdica, jedini od Opatije do Dubrovnika. Najveća hrvatska turistička investicija, Grand hotel Lav ima 380 soba i apartmana i marinu, a Split je s hotelom Lav dobio i najsuvremeniji kongresni centar na tri i pol tisuće četvornih metara s glavnom kongresnom dvoranom djeljivom na dva dijela, sedam popratnih sala za sastanke, velikim foajeom i kongresnim barom, i tu se može smjetstiti 1500 ljudi. Bošnjak i Kurtović su na mjestu nekadašnjeg devastiranog hotela Lav izgradili cijeli jedan mali grad. “Kad sam ušao u ovaj posao, ni sam nisam vjerovao da će to na kraju ovako izgledati. Trenutačno u Lavu boravi grupa engleskih i belgijskih turističkih novinara i rekli su mi da je tako lijepo da im se ne da otići”, kaže Bošnjak.Za Slavka Bošnjaka hrvatska je javnost prvi put čula prije četiri godine kada je pokušao kupiti sinjsku autoprijevozničku tvrtku. Odustao je jer nije htio kupiti “mali” sinjski “Autoprijevoz” bez splitskog “Prometa”, no u Splitu, kaže, nisu imali sluha za njegove planove.Slavko Bošnjak je rođen u Sydneyu, kamo su njegovi roditelji otišli iz siromašne Dalmatinske zagore, iz Hrvaca pokraj Sinja.
“Otac Šimun otišao je u Australiju 1938. godine, a majka Đula mu se pridružila deset godina kasnije. U Sydneyu je 1955. godine kupio pet autobusa gradskog prijevoznika i krenuo u biznis. Osnovali smo obiteljsku tvrku Bošnjak Bus Service koja je kasnije promijenila ime u Westbus. Kad sam napunio 18 godina, otac mi je rekao da je dosta škole te da trebam početi raditi. Punih 40 godina bavio sam se tim poslom”, ispričao je Bošnjak.U tih 40 godina, Bošnjak je stvorio međunarodno autoprijevozničko carstvo sa 1400 autobusa i 2700 radnika u Australiji, Aziji i Europi. U Londonu se njegova trvtka bavila turističkim prijevozom sa 38 autobusa, u Australiji je održavala gradski prijevoz u Sydneyu, Melbourneu, Brisbaneu i Perthu. Punih dvadeset godina, Bošnjakovi su bili najveća australska tvrtka u gradskom prijevozu. U Maleziji posjeduje tvornicu autobusa sa 200 zaposlenih koja godišnje proizvede 200 gradskih autobusa za australsko tržište.Slavko Bošnjak je prodao obiteljsku tvrtku 1999. godine jer je, kaže dobio ponudu kakva se ne odbija, a i sve je teže bilo biti autoprijevoznik. Ostavio je tvornicu autobusa u Maleziji, a vlasnik je Automat Medie, tvtke za izradu džambo plakata, i suvlasnik jednog investicijskog fonda. Najveći je dioničar Unilifea, tvtke koja je izumila injekciju čija se igla sama uvlači kako ne bi mogla biti dva puta upotrebljena. “Potpisali smo ugovore s dvije velike međunarodne farmaceutske tvrtke, a izvozit ćemo ih na australsko, američko i kinesko tržište”, kaže Bošnjak.U Hrvatsku je prvi put došao 1968. godine kao dvadesetogodišnjak, na tromjesečni odmor. “Zavolio sam Dalmaciju i odlučio investirati novac u Hrvatsku. Među ostalim da imam razlog češće dolaziti. Ivicu Kurtovića upoznao sam 2002. godine kad sam došao na odmor. Negdje sam čuo kako Kurtović prodaje pola hotela Lav. Našli smo se i obišli tada potpuno devastirani hotel, no odmah sam uočio prekrasnu lokaciju i u studenom iste godine kupio sam 50 posto hotela Lav. Izmučili smo se sa papirima i dozvolama, no sav trud se isplatio. Nema boljeg hotela od Opatije do Dubrovnika”, ponosan je Bošnjak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu