Računalna simulacija engleskih znanstvenika analizira promjene u riječima engleskog jezika i uspoređuje ih s riječima drugih jezika iste lingvističke obitelji. Za riječi “ja”, “mi”, “dva” i “tri” znanstvenici sa Sveučilišta Reading tvrde da su najstarije riječi engleskoga jezika, stare i na desetke tisuća godina. Znanstvenici kažu da mogu predvidjeti koje riječi će najvjerojatnije nestati iz jezika, a prvi kandidati za nestanak su riječi “stisnuti” i “loš”. “Koristimo se računalnim simulacijama da bismo vidjeli kako se brzo mijenja jezik. U simulacije smo unijeli golem broj riječi, njih obrađuje velika računalna snaga, a kao rezultat dobijemo procjenu kojim tempom će riječi nestajati iz svakodnevnog govora”, objašnjava Mark Pagel, biolog sa Sveučilišta u Readingu.
Povezane kulture
U indoeuropskim jezicima, koji uključuju većinu jezika koji se govore od Europe do Azijskog potkontinenta, iste su ili vrlo slične skupine fonema koji opisuju određeni koncept. Tako se u svakom jeziku pojavljuju nove riječi koje opisuju taj koncept, ali koriste se drukčijim zvukovima te se tako može pratiti promjena i relativna starost riječi u nekom jeziku. Znanstvenici iz Readinga skupili su dvjesto riječi koje nisu vezane uz određenu kulturu ili tehnologiju te se proučavanjem tih riječi može pratiti razvoj jezika kroz stoljeća neovisno o nekom pojedinom narodu. “Lingvisti su sastavili popis parova riječi iz različitih jezika koji imaju zajedničkog lingvističkog pretka. Matematikom se može opisati odnos između riječi, odnosno računalna simulacija pokazuje nam kako se riječi mijenjaju i pretvaraju jedne u druge”, kaže profesor Pagel. Na sveučilišnom IBM-ovu superračunalu znanstvenici su pokrenuli svoj softver koji je kroz algoritme tražio kada se neka drevna riječ razdvojila u dvije riječi iz dva različita jezika. Softver je radio na način da je povezivao tu drevnu riječ s drugim riječima iste starosti. Drugim riječima, računalna simulacija daje i popis riječi koje se nisu promijenile od doba Henrika IV. Te nepromijenjene riječi sastoje se od vrlo sličnih fonema, pa se njihovo značenje može zaključiti na osnovi izgovora. Profesor iz Readinga napominje da računalna simulacija daje tek vjerojatnost, dakle, ne može se s potpunom sigurnošću reći koju bi riječ iz današnjeg engleskog jezika stari kralj Henrik u stvari razumio. Međutim, ta vjerojatnost je toliko velika da nam pruža mnoge odgovore na uvijek tako zanimljiva lingivstička pitanja. Riječi “ja”, “mi”, “dva” i “tri” među najstarijim su riječima engleskoga jezika, a za njima slijede “tko” i “pet”. Riječ “jedan” nešto je mlađa od tih riječi, dok je riječ “četiri” svojevrsna lingvistička zagonetka jer je daleko najmlađa i razlikuje se od ostalih indoeuropskih jezika. S druge strane znanstvenici zaključuju kako će riječi koje se najbrže mijenjaju najbrže i nestati iz svakodnevne upotrebe. Tako se riječ “prljavo” mijenja izuzetno brzo i danas postoji čak 46 različitih načina kojima se u indoeuropskim jezicima može opisat pojam prljavštine. Riječ “prljavo” ujedno je i prvi kandidat za nestanak iz govora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu