Premda Pivovara Tuzla godinama posluje stabilno, njena daljnja sudbina, kako tvrde u tom poduzeću, ovisi o poslovnim uvjetima koje određuje vlada u Sarajevu. Većinski vlasnik Pivovara je grupacija MIMS iz Sarajeva u vlasništvu Muje Selimovića. Inače, grupacija MIMS postala je većinski vlasnik Pivovare u Tuzli putem Sarajevske pivovare i investicijskog fonda Naprijed. U toj grupaciji niz je značajnih poduzeća u BiH, među kojima su najpoznatiji sarajevski Klas i Vegafruit iz Male Brijesnice kod Doboja. Proizvodnja piva u Tuzli počela je prije 120 godina, a sadašnji godišnji kapacitet Pivovare je 200 tisuća hektolitara. Ove su godine planirana ulaganja u obnovu i modernizciju proizvodnje Pivovare 11,76 milijuna eura. Do listopada trebala bi početi raditi nova punionica pa bi Pivovara Tuzla godišnje udvostručila kapacitete, odnosno mogla proizvoditi 400 tisuća hektolitara piva. Predviđena je i nabavka 29 novih transportnih vozila. Prije nekoliko dana i Sarajevska pivovara nabavila je na desetke novih dostavnih vozila pa je očito grupacija MIMS odlučila agresivnije nastupiti na domaćem tržištu. Pivovara Tuzla posjeduje ISO te HACAP standard, ali kako kaže direktorica Pivovare Gorana Dautović, na tržištu se unatoč kvalitetnom proizvodu suočavaju s nelojalnom konkurencijom. Ona kaže kako na uvoz pivskog slada kojega nitko u BiH ne proizvodi plaćaju 11 posto carine i carinske pristojbe, a uz to je uvoz piva u BiH iz zemalja okruženja bescarinski. Optužuje susjedne zemlje kako proizvođačima piva iz BiH prave necarinske prepreke kod izvoza piva pa je praktično nemoguće izvoziti pivo u Hrvatsku ili Srbiju te Crnu Goru.

BiH institucije pivovarama iz zemalja regije ne pravi nikakve prepreke kod uvoza te zaključuje kako na izvršnu vlast u Sarajevu imaju utjecaj uvozni lobiji. Kaže da dok susjedne zemlje štite domaću proizvodnju, to vlast u Sarajevu ne čini. Optužuje vladu u Sarajevu da dopušta dampinške cijene uvoznih piva pa onda domaći pivari ne mogu proizvoditi koliko bi inače mogli. Pet pivovara u BiH godišnje proizvede oko 3 milijuna hektolitara piva. Godišnja potrošnja piva u BiH je oko 2,8 hektolitara, a od toga je, kako kaže direktorica Dautović, 60 posto uvozno a 40 posto domaće. Domaće pivovare rad s 35 do 39 posto mogućnosti. Dodaje kako se u Hrvatskoj popije godišnje nešto ispod 10 posto uvoznog piva, a ostatak tržišta je domaće. U Srbiji se uvoznog piva popije tek 4 posto od ukupne potrošnje, a u Sloveniji samo 2 posto. Dodaje kako vlast u Sarajevu mora domaćim pivarima omogućiti tržišne uvjete makar onakve kakve imaju uvoznici. Prema prijedlogu novog zakona tržištu piva, kaže direktorica Pivovare Tuzla, država nam želi nametnuti nove obveze a ne olakšati poslovanje. Teškoće domaćim pivarima, tvrdi direktorica Dautović, ne čine samo dampinške cijene pivovara iz susjedstva nego i uvoz piva iz europskih zemalja bez carine s etiketama kao da je ono prizvedeno u susjednim zemljama. Kaže kako je Pivovarna Laško preuzela Splitsku pivovaru, nizozemski Heineken Karlovačku, danski Carlsberg pivovaru u Čelarevu u Srbiji, a Interbev pivovare u Apatinu i Nikšiću pa onda preko njih bez carine prodaju svoja piva u BiH. Navela je kako Interbev apatinsko pivo MB u pakiranju od dvije litre u Srbiji prodaje po 1,23 eura, a u BiH po 0,97 eura. U BiH najveći tržišni udjel od domaćih proizvođača ima Sarajevska pivovara. Iza nje su Banjolučka pivovara, Pivovara Tuzla te Bihaćka pivovara. Osim njih proizvodnjom piva bave se i Uniline pivovara iz Gruda te Pivovara iz Mostara koja je prioizvodnju počela ove godine.