Nakon što je Poslovni dnevnik pod naslovom ‘Zbog naplate fotografija raskinut je ugovor s press clipping agencijama’ objavio intervju s Valentinom Wiesner, predsjednicom Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), redakciji se obratio Berislav Jelinić, suvlasnik i glavni urednik tjednika Nacional.

Jelinić jedini među većim nakladnicima u Hrvatskoj ne pristaje na DZNAP-ov model po kojem nakladnici i novinari popola dijele prihod od oko dva milijuna kuna što im godišnje uplate tri domaće press clipping agencije, a protiv njih najavljuje tužbe.

Pokrenut će sudske procese

“Press clipping agencije bez pitanja već godinama trguju tekstovima objavljenim u Nacionalu. Vlasnik autorskih prava nad tim tekstovima je izdavač, a ne novinari koji su ih napisali, jer oni su za svoj angažman već dobili plaću ili honorar. Ovakav sustav naplate, barem kad je u pitanju vlasništvo izdavača Nacionala, štiti agencije koje se bave preprodajom tekstova. One će vrlo brzo primiti službeno upozorenje da to više ne rade, a potom krećem i u sudske procese, tijekom kojih ću zatražiti donošenje privremene mjere zabrane njihova poslovanja sve dok me ne prestanu potkradati. Upozoravam i njihove klijente, uključujući hrvatsku Vladu i druge državne institucije, da korištenjem njihovih usluga potiču sustavnu krađu autorskih prava”, upozorava Jelinić.

“Želim da te agencije prestanu prodavati Nacionalove tekstove svojim klijentima, a onda će se i naš tjednik bolje prodavati pa ću ja svojim novinarima moći podići plaće, vjerojatno u konačnici i puno više nego što dobiju zahvaljujući DZNAP-u”, kaže Jelinić.

Nastavlja da ga je potkraj 2016. direktorica jedne agencije pitala smiju li njegovo vlasništvo prodavati nekom drugom.

“Rekla mi je da su samo u 2016. prodali 84.000 tekstova iz Nacionala – pa da sam dobio samo pola eura po svakom tekstu, bila bi to lijepa svota. Ponudila mi je kompenzaciju, ja sam to odbio i zamolio sam da prestanu prodavati moje tekstove sve dok ne postignemo dogovor. Bio sam spreman diskutirati o naknadi za pretrpljenu štetu i o plaćanju neke paušalne naknade, no nikada nisam dobio njihov prijedlog”, tvrdi Jelinić.

Jasmina Garaj Golubiček, predsjednica Uprave Presscuta, potvrdila nam je da se tijekom 2016. susrela s Jelinićem, te da su “razmijenili mišljenja i stavove bez konkretnog dogovora. Svakako smo i nadalje otvoreni za razgovore s ciljem iznalaženja zadovoljavajućeg modela zbog čega ćemo žurno ponovno stupiti u kontakt i s gospodinom Jelinićem”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

DZNAP: nije otkazao ovlaštenje

Predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner ističe da je svaki autor ili nakladnik na kojeg su autori prenijeli prava presumpcijom Zakona o autorskom i srodnim pravima pod kolektivnom zaštitom organizacije koja u tom trenutku ima licencu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

U Hrvatskoj je to DZNAP. “No, isto tako, može se na svoj zahtjev izuzeti iz te zaštite i isključivo ih samostalno štititi kao što to kani napraviti suvlasnik Nacionala. Imali smo svojedobno sastanak s Berislavom Jelinićem oko toga, tražio je da zabranimo press clipping agencijama distribuiranje njihovih tekstova te se izjasnio kako ne smatra da je pod kolektivnom zaštitom. To je njegovo pravo, ali DZNAP, da bi nekog izuzeo iz kolektivne zaštite koju diktira zakon, mora primiti zahtjev za otkazivanjem ovlaštenja u pisanom obliku. A to gospodin Jelinić nije nikad poslao jer, kako nam je tada objasnio, smatra da bi time priznao kolektivnu zaštitu”, objašnjava Wiesner. Navedena zaštita, ističe predsjednica DZNAP-a, postoji po sili zakona.

“Unatoč tome, prenijeli smo press clipping agencijama informaciju o Jelinićevom usmenom zahtjevu”, zaključuje Valentina Wiesner.