Naše maslinovo ulje je među najboljima na svijetu, što su dokazala i ulja sa ovogodišnje Masline, tvrdi Sinaj Bulimbašić, predjednik Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, organizatora nedavno održane manifestacije ‘Masline 2007’. Interes za tu, treću po redu, međunarodnu manifestaciju maslinara bio je dvostruko veći nego prve godine, a od tisuću i dvjesto uzoraka maslinovog ulja, trećina je mogla konkurirati za šampiona, a devetsto i devedeset uzoraka zadovoljilo je kriterije. “Iz godine u godinu proizvode se sve kvalitetnija maslinova ulja. Ne slažem se s onima koji tvrde da imamo krivu percepciju o visokoj kvaliteti našeg maslinovog ulja, ona realno spadaju u sam vrh. Potvrđuje to i činjenica da su čak dvadeset i četiri uzorka ulja od poslanih trideset i pet ušla u L’extravergine, jedini međunarodni almanah najboljih maslinovih ulja” kaže Bulimbašić. Od uvrštenih dvadeset je bilo iz Istre, te četiri iz Dalmacije. “Odmah smo iza Italije po broju ulja uvrštenih u L’extravergine, s obzirom na broj poslanih uzoraka, a ulje od istarske sorte buže, proglašeno je za najbolje maslinovo ulje na svijetu”, naglašava Bulimbašić. Desetak hrvatskih uljara ove će godine ići na dva važna natjecanja – Extra Vergine u Rimu i Slow Food u Veroni. U borbi za konkurentnost sve se više cijene autohtona maslinova ulja visoke kvalitete, a hrvatska ulja su svakim danom sve prepoznatljivija na svjetskom tržištu.“Predstoji nam brendiranje ulja. Hrvatska maslinova ulja, čija posebnost proizlazi iz sortnosti, načina proizvodnje, načina berbe maslina te podneblja treba zaštititi oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla”, ističe Bulimbašić. U Hrvatskoj je u rodu oko šest milijuna stabala maslina, prosječno oko 150 po hektaru. Postoji još oko 4 milijuna zapuštenih, godinama neobrađenih stabala. Registrirano je šezdeset tisuća maslinara, od čega trećina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Premali maslinici
Sam otok Brač ima petsto tisuća rodnih stabala maslina. Prosječni hrvatski maslinar ima oko sto stabala maslina, što je nedovoljno za ozbiljno bavljenje maslinarstvom.Maslinovo ulje proizvode 124 uljare u Hrvatskoj koje su u prošloj godini preradile oko 36 tisuća tona maslina, odnosno proizvele oko šezdeset tisuća hektolitara ulja. Hrvatska uvozi oko dva milijuna litara maslinovog ulja, a njeni građani troše tek do dvije litre po glavi stanovnika. Usporedbe radi, Maltežani troše oko 20 litara ulja po čovjeku, odnosno čak deset puta više. Jedina mediteranska zemlja koja troši manje ulja od Hrvatske je Francuska gdje se troši tek 1,1 litra ulja po glavi stanovnika. “Na našu sreću, nemamo nijednu rafineriju, pa se ne može proizvoditi ulje od komine. Sve ulje od komine na policama trgovina je uvozno, a uglavnom se uvoze trećerazredna ulja’, otkriva Bulimbašić. U ovoj i idućoj godini Ministarstvo poljoprivrede, kao i maslinare, uljare, te laboratorije za ispitivanje kakvoće ulja čeka veliki posao sređivanja stanja u cjelokupnom sektoru maslina i maslinovog ulja jer do ulaska u EU moramo imati samodostatnu proizvodnju konzerviranih maslina i maslinovog ulja. ”Unatoč dugoj proceduri i značajnim investicijskim sredstvima, prema pristiglim zahtjevima i zainteresiranosti maslinara, u iduće tri godine očekuje se sadnja pet tisuća hektara maslinika, čime će se udvostručiti proizvodnja maslinovog ulja. Ovo je prema našem mišljenju najkvalitetniji projekt u dugoj povijesti maslinarstva u Hrvatskoj’, smatra predsjednik Saveza maslinara i uljara Splitske županije. Maslinari traže bržu realizaciju operativnog programa sadnje maslinika, traže poticaje za revitalizaciju starih zapuštenih maslina, povoljne kreditne linije za otkup ulja.

Ovlaštenja za kontrolu
“Treba završiti s izradom Pravilnika o kakvoći maslinova ulja, odrediti referentne laboratorije i ovlaštene panel analitičare, te osposobiti uljare za obavljanje osnovnih parametara kemijske analize. Tražimo da napokon krene kontrola pakovina, odnosno, proizvoda namijenjenih prodaji. U Hrvatskoj ne postoji nijedan ovlašteni laboratorij za senzorsko testiranje ulja, a samo dvije osobe imaju ovlaštene certifikate za kontroliranje. Sms-ov laboratorij nema ovlaštenu osobu za senzorsko testiranje ulja”, tvrdi predsjednik Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji je zajedno sa predsjednikom Mesićem proglašen knezom hrvatskog maslinarstva zbog posebnog doprinosa maslinarstvu, na Maslini je najavio nove povoljne kreditne linije za otkup maslinova ulja i izgradnju skladišta, budući da, kako je rekao trenutačno imamo i višak ulja kojega smo donedavno uvozili. Također je najavio da će Ministarstvo poljoprivrede uskoro predložiti zakonske okvire koji će regulirati proizvodnju i prodaju maslinova ulja, uz punu zaštitu kvalitete, deklaraciju i nadzor.

Još nema maslinarskog katastra neophodnog za ulazak u EU

Prije dvije godine Vlada je pokrenula je Operativni program podizanja pet i pol tisuća hektara novih maslinika za razdoblje 2004.-2007. uz davanje povoljnih kredita i potpora, zahvaljujući kojem se posadilo oko petsto tisuća novih stabala maslina po godini, odnosno podignuto je ili obnovljeno oko četiri tisuće hektara nasada, a cilj je ostvariti pet tisuća hektara. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Program sadnje maslinika na opožarenim područjima, te zajedno s Hrvatskim šumama izrađuje popis šumskih površina u vlasništvu države radi podizanja maslinika kroz služnost na pedeset godina. U tijeku je donošenje posebne uredbe kojom će se omogućiti davanje u zakup ili u koncesiju zapušteno zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma po povoljnim uvjetima. Maslinari traže uvođenje reda na tržištu maslinovih ulja, posebice izradu maslinarskog katastra, koji hrvatska još uvijek nema, iako je on jedan od uvjeta potrebnih za ulazak u EU.

Važno je masline preraditi u 24 sata od berbe

Ocjenjivački sud sastavljen od dvadeset i pet priznatih domaćih i stranih stručnjaka je na Maslini nakon četverodnevnog kušanja uzoraka proglasilo šampiona, Milu Vrsaljka iz Nadina sa zadarskog područja. Njegovo ulje bilo je najbolje u u konkurenciji od tisuću i dvanaest uzoraka maslinovog ulja iz Hrvatske i deset zemalja svijeta. Zlatnu plaketu dobila je i uljara u Nadinu u kojoj je pobjedničko ulje proizvedeno. Pobjednik Vrsaljko otkrio je kako je za dobro maslinovo ulje važno da se masline prerade u roku od 24 sata od berbe. Njegovo visoko kvalitetno ulje gotovo nije imalo tragova masnih kiselina. Petero maslinara, Emanuel Grubić iz Bala, Andrijana Rubin iz Jelse, Vanja Dujc iz slovenskog Kopra. Nikola Bratić iz Šibenika i Pero Skorić iz Skradina, osvojilo je plakete vicešampiona, a tristo proizvođača dobilo je zlatne medalje.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?