Gradnja autoceste Split – Dubrovnik na dionici od Biska prema Šestanovcu u dužini od 26 kilometara napreduje planiranom dinamikom. Na toj će dionici biti sagrađeno više od 20 objekata, od čega tri vijadukta, tri umjetna tunela, dva tunela, deseci prolaza, propusta i podvožnjaka te jedan most. Kako su ti radovi, barem što se aktualne gradnje autocesta u Hrvatskoj tiče, u najvećem jeku, upravo most preko kanjona rijeke Cetine, simbolično nazvan “Cetina 2” izaziva najviše pažnje. Stoga je Poslovni dnevnik odlučio obići gradilište, a ulogu vodiča odigrao je glavni inženjer projekta, Davor Trlaja iz splitskog Konstruktora koji izvodi radove. Još za vožnje dalmatinskim zaleđem prepunim ljutog i nepristupačnog krša, Trlaja nam objašnjava da je gradnja mosta počela u veljači, tijekom ožujka su iskopani temelji a ovoga su mjeseca započeti armirano betonski radovi. Vrijednost radova iznosi 74,2 milijuna kuna, a puštanje mosta u promet planirano je u lipnju 2007 godine. Most je dug 140 metara s rasponom od 90 metara.

Duboki kanjon
“Most će, uvjerit ćete se i sami, na jedinstven način premošćivati prirodnu barijeru kanjona koji je dubok stotinjak metara. Sama konfiguracija terena otežala nam je dovlačenje teške mehanizacije pa ga gradimo tzv. tehnologijom slobodne konzolne gradnje, što znači da u kanjonu Cetine neće biti nikakvih zahvata ni skela”, objašnjava Trlaja dodajući da je riječ o mostu grednoga tipa. Lučni nije dolazio u obzir jer je graditeljima zabranjeno zadirati u kanjon dublje od deset metara. A temelji luka ne mogu se postaviti na tako plitkoj razini. “Strogo se pazi na zaštitu okoliša iskazanu u Studiji utjecaja na okoliš. Nakon završetka radova poduzet ćemo sve potrebne mjere kako bi se korito kanjona vratilo u prvobitno stanje”, obećava Trlaja. Dodaje da se na cijeloj autocesti primjenjuje zatvoreni sustav odvodnje koji sve nečistoće prikuplja u separator. Tako će Cetina biti zaštićena i nakon izgradnje. Kada se most pusti u promet otpadne vode, ulja i masti prikupljat će se u separator iz kojeg će pročišćena voda otjecati u lagunu. Kada smo konačno stigli do temelja mosta, točnije njegovih temelja, Trlaja nas je poveo do samog ruba kanjona. Pogled je prelijep, no samo su skele i grede priječile jaku buru da nas odbaci u Cetinu pa se vodič na tom mjestu nije htio previše zadržavati. Nakon kraćeg obilaska radnika koji su u gotove temelje postavljali ogromne čelične šipke koje će jednoga dana činiti armature, Trlaja nas poziva u obilazak drugog mosta – Cetine 1 – koji Konstruktor gradi u Čaporicama kraj Trilja.

Mladi radnički tim
“Taj će most biti spoj brze ceste, prometnog čvora na Bisku i graničnog prjelaza s BiH u Kamenskom. Investitor projekta su Hrvatske ceste, radove izvodimo mi, a brzu cestu poduzeće za ceste Split”, referira Trlaja. Ističe da će most Cetina 1 biti dovršen u rujnu, bit će dugačak oko 200 i širok 11 metara. Za razliku od prijašnjeg grednog, taj će most biti lučnoga tipa, a raspon njegova armirano-betonskog luka iznosit će 150 metara. Drugo Konstruktorovo gradilište, na desnoj strani kanjona Cetine, s osamdesetak radnika, prepoznali smo još iz automobila po visokim dizalicama i teškim građevinskim strojevima. Čim smo se iskrcali, domaćinski nas je dočekao voditelj gradilišta Željko Ljutić (34), odmah naglasivši da je taj most preko Cetine sedma velika građevina koju vodi, iako ima tek nešto više od pet godina radnog staža. Ističe da su sve to djela mladih Konstruktorovih ljudi, rezultat timskog rada i uigrane ekipe. On je vodio i gradnju mosta na Maslenici, na rijeci Krki, a Trlaja mosta preko Rijeke Dubrovačke. I već na prvi pogled prema gradilištu moglo se primijetiti da ovdje uz Cetinu, u kršu dalmatinske zagore kršu, prevladavaju pretežno mladi ljudi, žene i muškarci pod kacigama…
“Ovaj most preko rijeke Cetine bit će u sklopu buduće brze ceste Bisko-Kamensko, odnosno njene prve dionice od čvora Akrapi do spoja na cestu D-60 u Čaporicama. U gradnji toga mosta primjenjujemo iskustva i tehnologiju s Masleničkog i mosta preko rijeke Krke. Riječ je o gradnji luka konzolnim postupkom uz primarno pridržavanje vješaljkama, odnosno sustavom vješaljki i zatega do spajanja luka. Nakon toga se grade stupovi nad lukom. Pripreme smo počeli sredinom prošle godine, a glavne radove u prosincu. Prvi beton luka mosta smo postavili početkom siječnja, kompletan ćemo luk spojiti do kraja rujna, a objekt potpuno dovršiti u prosincu ove godine”, objasnio je Ljutić. No točan će datum dovršetka, dodaje, uvelike ovisiti i o vremenskim uvjetima.

Umjetnost gradnje
“Most Krka smo, recimo, izgradili mjesec dana prije roka. Radit ćemo u skladu s planom gradnje, iako i ovaj projekt sadrži određenu rezervu bude li vremenskih nepogoda. Pitanje je hoće li nam proljeće i jesen biti naklonjeni, ali ni to nam neće biti novost, jer imamo iskustva u gradnji”, naglašava Ljutić. Prije rastanka, vodič nam pokazuje dovršenu skelu nad desnim temeljem budućeg luka mosta. Samo ona, dodaje, teži 30-ak tona i već je njeno sklapanje prava umjetnost. “Zamislite koji je posao postaviti ju, kamoli sve drugo. Ovim radnicima, vjerujte, treba skinuti kapu”, pozdravlja nas Ljutić. Za povratka u Split, naglas primjećujemo da Konstruktor, barem što se cestogradnje tiče, za par godina više neće imati što graditi u Hrvatskoj. Trlaja se pak, samo smije i odgovara da je gradnja poput pravljenja torte – red biskvita, red kreme… “Naravno da smo toga i sami svjesni, pa upravo specijaliziramo ljudstvo za visokogradnju. Što se cesta tiče, biti će posla u susjedstvu, a čak smo se prijavili i za neke projekte u Kataru”, smješka se Šibenčanin.

Žderić: Lako je kupiti bager, naša snaga je u ljudima

Splitska tvrtka Konstruktor s 2500 zaposlenih sve se više učvršćuje na poziciji najjače i najkompletnije hrvatske građevinske tvrtke i vrlo respektabilnog regionalnog igrača. Na upit što je danas najveća snaga Konstruktora, predsjednik Uprave Željko Žderić kaže – ljudi.
“Mi druge snage nemamo. Lako je kupiti bager, dizalicu, kamion, bilo što. Ali netko to treba oplemeniti, staviti u funkciju. Imamo više od 11 posto visokoobrazovanih, što je vrlo visok prosjek u branši. Posljednjih smo godina oko 800 ljudi prekvalificirali”, ističe Žderić, koji ocjenjuej da su osim Konstruktora respektabilne hrvatske građevinske tvrtke i Viadukt, Hidroelektra, Ceste Varaždin i Koteks Osijek.
“To su dobra poduzeća, naši konkurenti, ali i naši prijatelji i poslovni partneri u danom trenutku. Jer, ne možemo uvijek sami baš sve obaviti u zadanim rokovima. Sve je autoceste mogao izgraditi Konstruktor, ali za, recimo, dvadeset godina. Kad ima novca, a rokovi su kratki, onda vam treba četiri Konstruktora i suradnja je imperativ”, objašnjava Žderić.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Rizici u poslovanju

Iluzija stabilnosti je završila: Kako zaštititi poslovanje u vremenu trajne neizvjesnosti